Gospodarstvo NOVA PRAVILA IGRE

Što će se iduće godine dogoditi s našim mirovinama?

  • Autor: A. R.
  • 24.10.2012 13:51:58
  • 24.10.2012 10:35:31

Obvezni mirovinski fondovi uskoro bi mogli izgledati puno drugačije nego u ovom trenutku, a to bi moglo potpuno promijeniti odnos obveznika prema izboru fondova. Naime, čak 90 posto novozaposlenih uopće ne bira svoj mirovinski fond jer ih to ne zanima, pa klijent nekog fonda postaju po inerciji, odnosno pravilniku koji kaže da se novi klijenti raspoređuju sukladno imovini

Od iduće godine mijenja se Zakon o obveznim mirovinskim fondovima, o čemu smo već pisali, a do ulaska u Europsku uniju imovina fondova iz kojih će nam se isplaćivati mirovine podijelit će se na tri podfonda. Odlikovat će ih različita razina prinosa i rizika, a iako je riječ o ideji staroj nekoliko godina, izgleda da će konačno stupiti na snagu.

U 2013. dogodit će se reforma u tri potportfelja: A,B i C. Portfelj A je za najmlađe i uključuje najviše rizika: ulagat će se u dionice i korporativne obveznice i do 60 posto fonda. Tu može biti velike zarade, ali i pada vrijednosti u lošim godinama. Zato su mirovinci predložili i zakonodavac navodno usvojio da se nikoga automatski ne prebacuje u taj portfelj, već da samo novozaposleni uplaćuju novac u rizični portfelj, ako ne žele drugačije. Inače, fond A je namijenjen onima do 40. godine starosti. Svatko u toj dobi može tražiti da se njegovi doprinosi oplođuju na ovaj način, ali od prevelikog riskiranja Zakon će štititi građane sklone višem riziku tako da se bez obzira na inzistiranje mirovine u potporfelju A mogu držati najdulje do 50. godine života.

Portfelj B kombinira obveznice i puno manje dionica i vrlo podsjeća na sadašnji portfelj mirovinskih fondova. Oni trenutno imaju svega 12 posto u dionicama i više od 60 posto imovine plasirane u obveznice. Srednja razina rizika je za obveznike stare od 40 do 55 godina, nakon čega ih se seli u konzervativni portfelj C u kojem štede do mirovine.

U zadnjoj fazi mirovinske štednje čuva se zarađeno tako da se ulaže isključivo u obveznice i depozite u bankama, što nosi male prinose do 6 posto, ali vrlo sigurne. Ono što je pozitivno kod promjena je da svatko, u okviru limita koji će biti postavljeni zakonom odlučiti što će sa svojom mirovinom, pa tako netko tko se tek zaposlio može odlučiti štedjeti cijeli život u potportfelju C.

216800,201764,214942,208385
Imovina mirovinaca krajem rujna iznosila je golemih 48,7 milijardi kuna, a od toga je preko 33 milijarde uloženo u obveznice. To znači da našim mirovinama uglavnom financira državno zaduživanje, a vrlo malo ulaže u tvrtke koje stvaraju novostvorenu vrijednost. 'U obveznice ulažemo ono što ostane nakon svih ostalih plasmana', kazao je Dinko Novoselec, predsjednik Uprave AZ fonda u Rovinju, koji se zalaže da se ukloni barijera koja brani mirovincima da kupuju više od 10 posto neke domaće tvrtke. S obzirom na to da je ta desetina za pojmove mirovinaca užasno mali novac, tražit će se da se poveća taj prag na barem 20 posto.

Ostaje otvoreno i pitanje nastavka reforme mirovinskog sustava. Zasad od 20 posto plaće koje izdvajamo za mirovinu samo 5 posto ulažemo u fondove, takozvani II. mirovinski stup. To bi se trebalo povećati na 6 posto iduće godine, ali je bez obzira na čvrsta obećanja Vlade, problem hoće li takav potez izdržati proračun. Zato ćemo do kraja sastavljanja proračuna za 2013. čekati hoće li se donijeti najavljena odluka.

Do kraja mandata Milanovićeve vlade trebala bi se stopa izdvajanja povećati na 7 ili čak 9 posto nauštrb uplata u fond međugeneracijske solidarnosti, kojim financiramo isplatu mirovina sadašnjih umirovljenika. Naime, iz proračuna se isplati više od 30 milijardi kuna za mirovine, a doprinosima se prikupi svega 17 milijardi kuna, što znači da se 14 posto naših mirovina potroši u istom mjesecu nakon što ih uplatimo Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, dok se novac uplaćen u mirovinske fondove svake godine oplođuje i raste.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 03.12.2016.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,239415 5,255181 5,270947
CAD 124 1 5,308983 5,324958 5,340933
CZK 203 1 0,277985 0,278821 0,279657
DKK 208 1 1,010416 1,013456 1,016496
HUF 348 100 2,393107 2,400308 2,407509
JPY 392 100 6,202648 6,221312 6,239976
NOK 578 1 0,838173 0,840695 0,843217
SEK 752 1 0,766234 0,768540 0,770846
CHF 756 1 6,982157 7,003166 7,024175
GBP 826 1 8,908496 8,935302 8,962108
USD 840 1 7,062185 7,083435 7,104685
EUR 978 1 7,516989 7,539608 7,562227
PLN 985 1 1,673603 1,678639 1,683675
=