Gospodarstvo I NAJSLAĐI BIZNIS U PROBLEMIMA

Zbog iznimne suše pčelar selio košnice po cijeloj Hrvatskoj

Slavko Švraka, Virovitičanin, jedan od najjačih proizvođača meda u Hrvatskoj, za tportal je objasnio kako je uspio sačuvati pčelarski biznis unatoč iznimno teškim klimatskim uvjetima ove godine, s kojim se novim troškovima susreće i zašto smatra da bi država trebala PDV naplaćivati tek po naplaćenom računu

Vinco Gazdik
Seljenje košnica spasilo mu je sezonu
S više od 2000 pčelarskih košnica i prosječno 80 do 100 tona proizvedenog meda godišnje te ovećom punionicom Virovitičanin Slavko Švraka jedan je od najvećih pčelara u Hrvatskoj. Zbog izrazito nepovoljnih klimatskih uvjeta – najprije mraza, a tijekom ljeta i iznimne suše – ove će godine proizvesti tek 45 tona. Međutim, ne bi dobio ni toliko da košnice, sa svojih 13 šlepera, ne seli po cijeloj Hrvatskoj – od istočne i zapadne Slavonije, preko Zagorja do Lonjskog polja, Mokrog polja, Dvora na Uni, Istre, Like, Dalmacije… 'Spasilo nas je samo to što smo selili košnice gdje god se moglo. Amorfa se, kao i bagrem, smrzla pa smo ispašu potražili na Baniji, na Petrovu goru smo išli na kesten, što nas je i izvuklo. Nešto smo meda dobili i na ličkim livadama, a po lipu koja ove godine i nije naročito medila smo se vratili u Slavoniju gdje smo ostali i zbog suncokreta', kaže Švraka koji, osim meda, proizvodi i cvjetni prah, propolis, pogače za prehranu pčela u bespašnom razdoblju, vosak i ostalo.

S 13 šlepera i četiri vučna vozila ove je godine potrošio između 13 i 15 tisuća litara dizela te će, uza sve ostale troškove koje ima – osmero radnika zaposlenih u proizvodnji meda i ostale režije – ove godine ostvariti 'malu pozitivnu nulu'. Pčelarstvo je, tvrdi, krajnje neizvjestan posao – svake godine strahuje hoće li pčele preživjeti zimu, a u posljednje vrijeme brine ga i kvaliteta pčelinje ispaše. Zato se bavi i ugostiteljstvom te ukupno zapošljava 30 radnika. Svima, tvrdi, redovito – do svakog petog u mjesecu – isplaćuje plaće i sve doprinose, dok sam ima dužnike koji mu preuzeti med nisu platili mjesecima, pa i godinama. 'Sve više kupaca robu ne plaća na vrijeme i u dogovorenom roku. Dodatni je problem PDV koji državi moram platiti čim izdam račun, a novac čekam po sedam mjeseci, godinu dana, pa i više. S nekima od njih sam na sudu, neki su otišli u stečaj pa od njih svoja potraživanja ne naplatimo nikada. Država bi nam morala izaći u susret i naplatiti PDV tek po naplaćenom računu jer ovako je preteško poslovati', kaže Švraka. Med i njegove nusproizvode prijašnjih je godina izvozio u inozemstvo, međutim u posljednje vrijeme opredijelio se isključivo za domaće tržište.

Pojedini inspektori 'nemaju razumijevanja'

Poteškoće u radu povremeno mu stvara nerazumijevanje pojedinih inspektora. Posebno je to slučaj u županijama gdje nije poznat. Prečesto se, tvrdi, mijenjaju razni pravilnici te ih ne stigne dovoljno brzo pratiti. Primjerice, da bi uštedio u poslovanju, tiska veliku količinu naljepnica za staklenke pa se čistim slučajem zna zalomiti kakva stara specifikacija. 'Nije 'prirodni med' već 'med', nije 'upotrijebiti do' nego 'najbolje upotrijebiti do' i slično. Pojedini inspektori ne žele čuti za razloge i jedan mi je odredio kaznu od 50 tisuća kuna. A riječ je o zastarjelim naljepnicama na nekoliko staklenki iz skladišta. Da je u pitanju pet tisuća kuna – platio bih, jer, eto, dogodio se sitni propust. Ali na 50 tisuća kuna kazne pišem žalbe i idem u borbu', negoduje Švraka.

Posljednjih godina u Hrvatsku se uvozi med iz Kine i Argentine, a Švraka smatra da je hrvatski med daleko kvalitetniji. U vremenu recesije, pak, niža cijena ima presudnu ulogu pa domaći med rjeđe završava u domaćinstvima hrvatskih građana. Prijašnjih godina ugostiteljstvom je pokrivao rizike u proizvodnji meda, međutim ove godine i tu je prihod znatno pao pa je iduća godina još neizvjesnija.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 08.12.2016.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,225583 5,241307 5,257031
CAD 124 1 5,284723 5,300625 5,316527
CZK 203 1 0,278271 0,279108 0,279945
DKK 208 1 1,010802 1,013844 1,016886
HUF 348 100 2,405390 2,412628 2,419866
JPY 392 100 6,151744 6,170255 6,188766
NOK 578 1 0,835013 0,837526 0,840039
SEK 752 1 0,769298 0,771613 0,773928
CHF 756 1 6,943795 6,964689 6,985583
GBP 826 1 8,834368 8,860951 8,887534
USD 840 1 7,018341 7,039459 7,060577
EUR 978 1 7,518047 7,540669 7,563291
PLN 985 1 1,695928 1,701031 1,706134
=