Gospodarstvo KRISTIJAN ŠUSTAR:

'Turisti se okreću besplatnim uslugama'

O početku turističke predsezone i predviđanjima za sezonu razgovarali smo s predsjednikom Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) Kristijanom Šustarom. Prema turističkih agencija, za Uskrs se očekuje 10 do 30 posto veći broj stranih turista, koliko u prosjeku agencije bilježe porast prodaje aranžmana

'Oko Uskrsa se uvijek stvara velika pompa, a zapravo je riječ o blagdanu koji tradicionalno mobilizira emitivna tržišta i ako vremenski uvjeti budu povoljni dobar rezultat neće izostati', ističe Šustar.

Oscilacije su, kako kaže, moguće, sagledavajući broj gostiju na nacionalnoj razini u cijelosti, ali prvenstveno zbog kamping segmenta, zbog čega se rezultati tih blagdana, koji su ove godine tri tjedna ranije nego prošle, ne mogu uspoređivati samo kroz fizičke pokazatelje iz godine u godinu.

Za hotelski sektor kaže da je spreman za ovu sezonu te da priprema niz inovativnih i kvalitetnih programa.

U vezi s trenutnim bukingom ističe da se ponavljaju trendovi prošle godine kada smo također zabilježili dvoznamenkaste stope rasta 'early bookinga'. 'Takve stope vesele, ali otvaraju i određene dileme jer rani buking prodaje po nižim cijenama i tržišno je prirodno da se tako bukiraju i najatraktivniji termini visoke sezone. Time dolazi do situacije da imamo visoke stope rasta ranog bukinga i očekivanja last minute ponuda, također po nižim cijenama, dok je 'redovni' priljev, po 'normalnim' cijenama, usporeniji, pa je tako prostor za rast u volumenu moguć u pred i posezoni, ali u njezinom glavnom dijelu isključivo kroz ostvarenu cijenu', kaže Šustar.

I DALJE IZRAZITA SEZONALNOST

Optimističke najave za predsezonu

Od travnja do lipnja turističke tvrtke očekuju oko šest posto više dolazaka turista, koji bi trebali ostvariti oko 4,5 posto više noćenja, u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, pokazuju rezultati ankete koju je Ministarstvo turizma provelo među 38 najvećih turističkih tvrtki u svim primorskim županijama te u Gradu Zagrebu. U travnju i lipnju bi turistički promet trebao biti na prošlogodišnjoj razini, u svibnju se očekuju znatno bolji rezultati.

Šustar upozorava da hrvatski turizam i dalje iznad svega određuje izrazita sezonalnost. 'Pomaci se ostvaruju u terminima kada su tržišta tradicionalno aktivnija, odnosno u doba praznika, što u konačnici i ne može donijeti neke veće poraste, pogotovo ne prihoda', kaže Šustar.

Za razliku od prošle godine kada je bio izrazito uspješan drugi kvartal (dobra realizacija travnja, problematičan svibanj i visoki rast u lipnju), ove se godine događa pomak od dva tjedna koji će, prema svemu sudeći, utjecati na to da će svibanj biti kvalitetniji.

Napominje da će realizacija pritom jako ovisiti o vremenskim prilikama, a sagledavajući razdoblje travanj – lipanj, mogu se očekivati određene oscilacije.

Lipanj ove godine, prema svemu sudeći, bit će izazovan mjesec, posebno u usporedbi s prošlom godinom kada je taj mjesec bio izrazito uspješan zbog rasporeda praznika na glavnim emitivnim tržištima te lijepog vremena u Hrvatskoj. Velike stope rasta, najviše u godini, tada su ostvarili upravo kampovi (+24 posto) i privatni smještaj (+27 posto).
Ove godine u lipnju je i europsko prvenstvo u nogometu, što će se, kako napominje, u Hrvatskoj vjerojatno komunicirati kao problem, iako realno takva događanja samo marginalno utječu na realizaciju.

PROBLEMATIČNA STRUKTURA SMJEŠTAJA I SADRŽAJI

Drugi problem na kojega upozorava Šustar je neadekvatna struktura smještajnih kapaciteta. Hrvatska ima oko 12,5 posto kapaciteta u hotelima, oko 50 posto u privatnom smještaju i oko 25 posto u kampovima. Dominantni kapacitet, privatni smještaj i kampovi, usko su sezonalnog karaktera, odnosno njihovo punjenje ovisi prvenstveno o klimatskim uvjetima.

Stoga drži da je nužno konačno realizirati određene projekte u turističkoj, smještajnoj infrastrukturi kako bi utjecali na bolju realizaciju. S tim u vezi podsjeća da je prošle godine, iako su rezultati predsezone bili kvalitetni, u hotelima zauzetost u travnju i svibnju bila ispod 50 posto, što znači da tu prostora za rast itekako ima.

180780,183850,183449,183082Iako se u hrvatskom turizmu obnovio velik dio hotelskih kapaciteta i poboljšana je kvaliteta, ipak to još nije dovoljno jer se nije istodobno nabolje sadržajno promijenio turistički proizvod. Osnovni proizvod hrvatskog turizma, ma kako se promijenili potrošački trendovi i zahtjevi, i dalje 'sun&beach', što je i motivacija za 75 posto turista koji dolaze u Hrvatsku.

U 2010. smo, kako upozorava Šustar, zabilježili porast pasivnog odmora u Hrvatskoj u odnosu na 2007. sa 62 na 75 posto, dok je trend na tržištu Europe obrnut. Unutar četiri godine utvrdili smo da su nam gosti pasivniji i da se okreću uslugama koje se ne naplaćuju, a pada i sudjelovanje u gotovo svim aktivnostima.

Tako je i prosječna dnevna potrošnja po osobi u 2010. bila 58 eura, što je rast od 4,5 posto u razdoblju od četiri godine, a to je ispod stope inflacije u vrijeme dok svi ostali troškovi rastu.

'S trenutnim modelom, upitno je koliko prostora za rast imamo', zaključuje Šustar.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 25.02.2017.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,391212 5,407434 5,423656
CAD 124 1 5,346884 5,362973 5,379062
CZK 203 1 0,274562 0,275388 0,276214
DKK 208 1 0,997249 1,000250 1,003251
HUF 348 100 2,403298 2,410530 2,417762
JPY 392 100 6,229270 6,248014 6,266758
NOK 578 1 0,840432 0,842961 0,845490
SEK 752 1 0,779732 0,782078 0,784424
CHF 756 1 6,960990 6,981936 7,002882
GBP 826 1 8,783715 8,810145 8,836575
USD 840 1 6,999769 7,020831 7,041893
EUR 978 1 7,413455 7,435762 7,458069
PLN 985 1 1,721777 1,726958 1,732139
=