'Odluka nema nikakve veze s politikom plasmana banaka, ni u obimu ni u strukturi; takvo njezino tumačenje bilo bi posve pogrešno. Riječ je o odluci koja je donesena isključivo u svrhu održavanja likvidnosti domaćih banaka, uključujući i likvidnost na šalterima', kazao je Rohatinski.

U jeku teške krize koja je zahvatila eurozonu, pa i dio inozemnih matica domaćih banaka, ali i u svjetlu problema s kojima se suočavaju ili bi se mogle suočiti neke manje domaće banke, Savjet HNB-a na izvanrednoj sjednici donio je odluku kojom 'bankama omogućava korištenje obvezne pričuve u određenom razdoblju po posebnim uvjetima'.

Obvezna pričuva sada iznosi 14 posto, a HNB ju je nedavno čak i povećavao zbog visoke kunske likvidnosti na tržištu kojom su banke vršile pritisak na pad kune. Sada bankama omogućava korištenje sredstava iz obvezne rezerve deponirane u središnjoj banci, ali uz uvjet da 'razloge za korištenje tih sredstava banke obrazlože HNB-u'. Također će im za iznos smanjenja obveze održavanja ili izdvajanja obvezne pričuve HNB obračunati i naplatiti kamatu koja će biti jednaka lombardnoj stopi uvećanoj za jedan postotni bod kod korištenja tog izvora likvidnosti do tri mjeseca, a u slučaju dužeg korištenja obračunavat će se kamata jednaka lombardnoj stopi uvećanoj za dva postotna boda, piše Novi list

Savjet HNB-a istodobno je smanjio i lombardnu stopu s dosadašnjih devet na 6,25 posto. Lombardni su, inače, krediti koje HNB odobrava poslovnim bankama uz zalog vrijednosnih papira. Takva je praksa u Hrvatskoj bila rijetka jer je kamatna stopa koju je nudio HNB bila uvijek relativno visoka u odnosu na jeftin kapital koji su domaći bankari mogli pozajmiti od svojih inozemnih matica. No, globalna kriza sve je promijenila. Neke su strane grupacije najavile povlačenje s istočnih tržišta, strani su izvori dijelom presušili ili su blokirani, a neovisno o tome, jedna je mala domaća banka netom propala, dok su četiri pod pojačanim nadzorom HNB-a.