Komentirajući ekonomsku situaciju u zemlji, guverner je rekao da statistički gledano 2011. ne izgleda loše, jer ćemo nakon dvije godine pada BDP-a, ove godine zabilježiti skroman rast od 0,5 posto. Stao je i rast inozemnog duga, smanjen je deficit tekućeg računa platne bilance, no iz tih brojki ne treba izvlačiti optimistične prognoze – jer Hrvatska, smatra guverner, nije na putu svog oporavka, nego u fazi stagnacije bez jačih impulsa za budući rast.

'U dijelovima našeg društva nije sazrela spoznaja da se 2008. srušio cijeli model na kojem smo rasli proteklih deset godina koji se bazirao na priljevi jeftinog inozemnoga kapitala', kazao je Rohatinski, naglasivši da ono što je ostvareno pozitivno u 2011. nije ostvareno na razvojno-perspektivni način. Veći pad uvoza od pada agregatne potražnje, iskazan je kao rast BDP-a.

U 2012. ne možemo očekivati da će EU biti lokomotiva koja će nas vući, rješenje vidi pravoj ekonomskoj politici, čija će osnova biti rast konkurentnosti i stvaranje kredibiliteta o kojem ovisi cijena zaduživanja. 'Neću kazati, sada popularnu tezu, da nam prijeti gubitak kreditnog rejtinga, ali ta opcija nije isključena', poručio je Rohatinski.

Procjenjuje da će deficit u 2012. biti oko milijardu kuna manji nego u 2011., smanjit će se sa 6,2 na 5,7 posto BDP-a. 'Ne znam što će nova Vlada napraviti, no smatram da bi trebali u roku jedne do dvije godine fiskalni deficit vratiti na vrijeme prije krize, znači trebao bi biti upola manji nego sadašnji', istaknuo je. Sljedeće godine na rashodovnoj strani proračuna javit će se problem otplate kamata, koje će biti za dvije milijarde kuna veće nego ove godine. A namjeravaju li se rezati doprinosi, guverner upozorava da je proračun moguće napuniti samo povećanjem drugih poreza, prije svega PDV-a.

Unatoč kritikama, Rohatinski naglašava da će monetarna politika HNB-a ostati ista, centralna banka će osigurati dodatnu likvidnost financijskom sektoru, očekuje rast plasmana banaka za šest posto.

'Može li se učiniti više? Vjerujem da HNB može ali, ne sam', kazao je, navodeći primjer kako mjere oslobađanja likvidnosti nisu polučile željen rezultat, tako kod HBOR-a još uvijek stoje neiskorištena sredstva za financiranje gospodarstva.

Govor je guverner zaključio, po njemu nužnim, pozivom na zajedništvo: 'Ako svatko od nas gleda svoje kratkoročne primarne interese i nismo spremni zajednički djelovati, rješenje je vrlo teško naći. Krajnje je vrijeme da zajedno sjednemo i dogovorimo kako ćemo dalje.'