Gospodarstvo PROBLEMATIČNI KREDITI

Šok scenarij ne bi izdržalo devet hrvatskih banaka

U najvjerojatnijem temeljnom scenariju udio loših u ukupnim kreditima banaka u Hrvatskoj, koji je krajem ožujka iznosio 11,5 posto, do kraja 2011. godine mogao bi dosegnuti otprilike 14 posto, dok bi u malo vjerojatnom šok scenariju loši krediti mogli dostići razinu od oko 20 posto, pokazalo je ispitivanje otpornost bankarskog sektora u Hrvatskoj čiji su rezultati objavljeni u publikaciji 'Financijska stabilnost' Hrvatske narodne banke

U temeljnom scenariju, koji se smatra najvjerojatnijim ishodom, pretpostavljaju se rast realnog BDP-a u 2011. od 1 posto, uz zadržavanje relativno stabilnog tečaja kune prema euru.

U šok scenariju pak, kojim se ispituje otpornost na malo vjerojatnu, ali ipak moguću kombinaciju šokova, simulirani su učinci znatno nepovoljnijih gospodarskih kretanja, koja osim pada gospodarske aktivnosti u ovoj godini od 0,5 posto, podrazumijevaju i slabljenje tečaja kune prema euru u nastavku 2011. za 10 posto.

U temeljnom scenariju, koji podrazumijeva oporavak gospodarske aktivnosti u nastavku ove godine i zadržavanje stabilnog tečaja kune, udio loših u ukupnim kreditima do kraja godine mogao bi dosegnuti otprilike 14 posto. Uz pretpostavku nastavka gospodarskog oporavka predviđenog temeljnim scenarijem, u 2012. godini može se očekivati daljnje usporavanje tendencije rasta udjela loših kredita.

Stresni scenarij za 2011. pretpostavlja pak porast udjela loših kredita za otprilike 74 posto, odnosno na razinu od oko 20 posto do kraja godine. Pritom se napominje da najveći doprinos opisanoj dinamici loših kredita i dalje daje dio kreditnog portfelja koji se odnosi na poduzeća.

Udio loših kredita u ukupnim kreditima poduzećima u temeljnom scenariju na kraju 2011. premašuje 23 posto, a u šok scenariju 37 posto. Nešto blaži porast rizičnosti vezuje se za potrošačke kredite, čiji udio loših kredita u prikazanim scenarijima doseže 11 odnosno 12 posto.

Udio loših kredita kod stambenih bi kredita blago porastao, sa 4,5 posto na kraju ožujka, na 5,3 posto u temeljnom, odnosno 8,3 posto u šok scenariju.

Inače, udio loših u ukupnim kreditima porastao je sa 7,8 posto koncem 2009. na 11,2 posto krajem 2010. i 11,5 posto na kraju ožujka 2011. godine. Kod kredita poduzećima udio loših plasmana porastao je s 12,9 posto krajem 2009. na 17,9 posto na kraju prošle godine, a kod stanovništva s 5,8 na 7,8 posto.

U temeljnom scenariju neto prihod banaka trebao bi i dalje biti više nego dovoljan za apsorpciju cjelokupnog troška ispravaka vrijednosti pa bi uz pretpostavku zadržavanja dobiti stopa adekvatnosti kapitala sektora porasla za dva postotna boda u odnosu na 2010. godinu, što se uglavnom odnosi na velike, univerzalne banke.

Kod šok-scenarija ukupan pad stope adekvatnosti kapitala do kraja 2011. godine iznosio bi 1,7 postotna boda.

No, cjelokupan sektor bi krajem 2011. godine i prema tom scenariju ostao dobro kapitaliziran sa stopom adekvatnosti od 17,4 posto, ističu iz HNB-a.

U šok scenariju do kraja 2011. godine stopu adekvatnosti kapitala nižu od (minimalnih) 12 posto imalo bi devet banaka koje raspolažu s oko 3,5 posto imovine sektora. Istodobno bi tri banke, koje raspolažu s oko 1,5 posto imovine sektora, imalo stopu adekvatnosti kapitala nižu od 8 posto, pokazuje ispitivanje otpornost bankarskog sektora.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 08.12.2016.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,225583 5,241307 5,257031
CAD 124 1 5,284723 5,300625 5,316527
CZK 203 1 0,278271 0,279108 0,279945
DKK 208 1 1,010802 1,013844 1,016886
HUF 348 100 2,405390 2,412628 2,419866
JPY 392 100 6,151744 6,170255 6,188766
NOK 578 1 0,835013 0,837526 0,840039
SEK 752 1 0,769298 0,771613 0,773928
CHF 756 1 6,943795 6,964689 6,985583
GBP 826 1 8,834368 8,860951 8,887534
USD 840 1 7,018341 7,039459 7,060577
EUR 978 1 7,518047 7,540669 7,563291
PLN 985 1 1,695928 1,701031 1,706134
=