Gospodarstvo ANKETA O RADNOJ SNAZI

Bez posla 40 posto mladih

Anketa o radnoj snazi Državnog zavoda za statistiku za prvo ovogodišnje tromjesečje potvrđuje zabrinjavajuće trendova na tržištu rada. Stopa aktivnosti i stopa zaposlenosti su pale i u odnosu na prethodni kvartal i u odnosu na isti lanjski kvartal, a stopa anketne nezaposlenosti prvi je put od 2003. godine dosegnula 14,3 posto. U posljednjem lanjskom kvartalu iznosila je 12,1, a u prva tri mjeseca lani 11,2 posto

Premda je unutar godine uobičajeno da je u prvom tromjesečju ta stopa nezaposlenosti nešto veća, na što podsjećaju i u DZS-u, tome se ipak može pripisati samo dio razloga. Rezultanta spomenute kombinacije pada stope aktivnosti/zaposlenosti te rasta nezaposlenosti dodatno zabrinjava zbog rasta u kategoriji nezaposlenih duže od godinu dana i mladih.

U kategoriji do 24 godine lani ih je bez posla bilo 30, a sada 40 posto. Porast stope nezaposlenosti u prva tri mjeseca znatno je izraženiji kod muškaraca (na 14,9 posto), što analitičari pripisuju izraženijem bijegu u sivu zonu u 'muškim djelatnostima' poput građevinarstva. Kod žena je stopa nezaposlenosti porasla blaže, na 13,6 posto, a u njihovu slučaju rast se u većoj mjeri pripisuje 'efektu obeshrabrenosti' i izlascima s tržišta radne snage, među kojima su i (ranija) umirovljenja.

Anketno nezaposlenih u prvom tromjesečju bilo je ukupno 246 tisuća ili čak 36 tisuća više nego u prethodnom tromjesečju. Ta je stopa u protekle dvije godine godine često djelovala apaurinski u odnosu na rastuću registriranu nezaposlenost. Registriranih u HZZ-u i u prvom kvartalu bilo je osjetno više, u prosjeku 334 tisuće.

No, kako se podaci HZZ-a objavljuju s manjim odmakom, a u posljednja tri mjeseca ona je u znaku sezonskog zapošljavanja (lipanjskim padom za više od 11 tisuća, njihov broj pao je na 287 tisuća), trendovi na koje upućuju podaci iz anketa o radnoj snazi potiču i više zabrinutosti. To posebice stoga što najnovije brojke samo dodatno upozoravaju na dugoročne strukturne slabosti domaćeg tržišta rada.

S tim u vezi, pritisci na rast nezaposlenosti mladih osoba dijelom su i posljedica izostanka reforme javnog sektora, dok rast dugoročne nezaposlenosti posebice potencira problem kompetencija i činjenice da s vremenom taj raskorak raste i tu kategoriju čini teže zapošljivom, upozorava Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta, ističući kako će pitanja vezana uz (ne)zaposlenost biti sve izraženiji problem.

Promatrano po statističkim regijama državni prosjek diže regija Središnje i Istočne Hrvatske u kojoj je čak petina anketno nezaposlenih, dok ga Sjeverozapadna Hrvatska sa stopom 9,8 posto (što je na razini prosjeka eurozone) ublažava.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 07.12.2016.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,190797 5,206416 5,222035
CAD 124 1 5,258384 5,274207 5,290030
CZK 203 1 0,277847 0,278683 0,279519
DKK 208 1 1,009800 1,012839 1,015878
HUF 348 100 2,390251 2,397443 2,404635
JPY 392 100 6,115445 6,133847 6,152249
NOK 578 1 0,834567 0,837078 0,839589
SEK 752 1 0,764968 0,767270 0,769572
CHF 756 1 6,931440 6,952297 6,973154
GBP 826 1 8,896839 8,923610 8,950381
USD 840 1 6,974560 6,995547 7,016534
EUR 978 1 7,511601 7,534204 7,556807
PLN 985 1 1,668874 1,673896 1,678918
=