Gospodarstvo IVO BIĆANIĆ:

'Hrvatska može ostvariti rast od 10 posto'

Hrvatska nakon izbora može ostvariti ekonomski rast od 10 posto, ukoliko ne bude pogrešaka u ekonomskoj politici: unutarnjih konflikata i populističkih napada na poticaje za rad i investiranje, regulatornih grešaka i prerane liberalizacije kapitalnog računa. Izjavio je Ivo Bićanić, profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu na zatvaranju međunarodne konferencije 'Izazovi Europe: Rast i konkurentnost - preokretanje trendova' koja se 27. i 28. svibnja održala u Bolu na Braču

Zadnjeg dana konferencije održan je okrugli stol na temu Rast i konkurentnost - preokretanje trendova, a sudjelovali su pripadnici hrvatskog privatnog sektora i akademske zajednice.

Ivo Bićanić tvrdi kako je Hrvatska trenutačno preopterećena procesima koji su u provedbi. Simultano se odvijaju veliki i dugoročni projekti uspostavljanja modernog kapitalizma i generiranja gospodarskog rasta te srednjoročni projekti pokretanja postrecesijskog oporavka i pristupanja Europskoj uniji.

Za Bićanića je pitanje izlaska iz krize vraćanje na trend rasta, za što je potrebno imati mlado stanovništvo, otvorenu privredu, političku stabilnost, tržišno orijentirano gospodarstvo, ulaganja u infrastrukturu i ljudski kapital, a uz to je potrebno izbjeći velike greške u ekonomskoj politici, kao i imati malo sreće.

Bićanić zaključuje kako Hrvatska ima infrastrukturnih i ljudske kapacitete za održavanje visokih stopa rasta, ali da je ozbiljni problem nedostatak modernih poduzetnika. 'Trenutno se u Hrvatskoj najmanje govori o njima, a najviše o korupciji, čiji su oni dio', naglasio je Bićanić.

Poduzetnici su orijentirani na državu i naučeni su tako poslovati, pa je ozbiljno pitanje odakle će doći moderni poduzetnici koji su najvažnija karika u lancu hrvatskog ekonomskog oporavka.

Kraft: Banke su spremne za gospodarski zamah

'Krediti rastu sporo ali ne zato jer banke nemaju novaca, već zato jer nema dobrih projekata', zaključio je Evan Kraft iz Hrvatske narodne banke. Banke su spremne za gospodarski zamah, likvidnost je odlična, ali još se čekaju projekti kojima se može potaknuti otvaranje novih radnih mjesta i generirati rast.

Kraft naglašava da je umjesto devalvacije kune potrebna interna devalvacija koja će srušiti cijenu proizvodnje te na taj način potaknuti konkurentnost.

Dekan Ekonomskog fakulteta u Splitu Branko Grčić naglasio je kako mikroklima u Hrvatskoj (još) nije pogodna za generiranje rasta, a kratkoročno poboljšavanje ekonomske situacije dovest će do novih problema. Naime, ukoliko se ekonomski oporavimo, povećati će se uvoz, što će ponovno dovesti do velikih deficita platne bilance i novih problema s inozemnim dugom. Zato je, zaključuje Grčić, preokretanje trendova nužno, jer ćemo inače konstantno upadati u nove probleme.

Puljić: Država mora financirati transfer znanja u privatni sektor

Darinko Bago, predsjednik uprave Končara, naglasio je kako je u Hrvatskoj primjetna sustavna neorganiziranost te je za preokretannje trendova naglasio važnost povezivanja tehnologije, obrazovanja i znanosti.

Poznatu tezu da je monetarna politika, odnosno prejaka kuna upropastila hrvatsku industriju i izvoznu konkurentnost, ponovio je Vladimir Ferdelji, predsjednik Uprave Elektrokontakta, dok Ljerka Puljić, izvršna potpredsjednica Agrokora, smatra da ekonomsko i institucionalno okruženje nije poticajno za poduzetnike.

U takvoj situaciji, poduzetnici su racionalni i pragmatični pa se suzdržavaju od upuštanja u rizične i neostvarive projekte. Za Puljić je ključno omogućiti transfer znanja sa sveučilišta i instituta u realni privatni sektor, a to bi trebala financirati država. Energetika i hrana dva su sektora o kojima će ovisiti budući rast i njegova održivost.

Švaljek: Nova vlada neka postroži fiskalnu odgovornost

Hrvatska je mala zemlja kojom se može efikasno upravljati, ali njome se loše upravlja, rekla je Sanja Madžarević Šujster iz Svjetske banke. Preuzimanjem Lisabonske strategije, ulaganjem u istraživanje i razvoj, te komercijalizacijom postojeće znanosti Hrvatska može generirati visoke i stabilne stope rasta, ali je veliki problem odlučivanja, upravljanja i preuzimanja odgovornosti za vođenje javnih politika.

Hitnost smanjenja javnih rashoda i poreznog opterećenja nužna je za preokretanje trendova u Hrvatskoj, rekla je Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog insituta. Na te se dvije stvari koncentriralo i najnovije izvješće Međunarodnog monetarnog fonda, a ne na povećanje deviznih rezervi središnje banke, naglasila je Švaljek. Smanjenje rashoda moguće je kroz efikasnije upravljanje u zdravstvu, smanjenjem povlaštenih mirovina i subvencija te prodajom državnih poduzeća.

Za Švaljek je neprihvatljivo da su državna poduzeća u 2009. iskazala neto gubitak jer se radi o monopolima, pa bi se od njih (opravdano) očekivala neto dobit. Porez na dobit ne treba promjene, ali Švaljek se pita zašto samo 0,2% hrvatskih kompanija koristi povlastice temeljem ulaganja u istraživanje i razvoj te zašto dvije kompanije konzumiraju čak 70% potpora u Hrvatskoj. Očito to treba mijenjati, kao i smanjiti neporezna davanja. Vrlo je važno da smo dobili Zakon o fiskalnoj odgovornosti i nadam se da će ga se pridržavati i nova vlada, a eventualno ga i postrožiti, zaključila je Švaljek.

Svi su sudionici okruglog stola kritizirali vladu i državu, ali ipak u njoj traže spas, no država se jako sporo mijenja. Ali se mijenja, rekao je Bićanić, navevši primjer Singapura koji se od nekad najkorumpiriranije države pretvorio u najmanje korumpiranu državu na svijetu.

Zlatan Reić, profesor Ekonomskog fakulteta u Splitu i glavni organizator 9. međunarodne konferencije najavio je sljedeću konferenciju za dvije godine u čijoj će pripremi sudjelovati i Dani Rodrik, profesor sa Harvarda i jedan od najuglednijih ekonomista svijeta. Rodrik je otvorio ovogodišnju konferenciju te na Bolu održao predavanje o budućnostima rasta.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 08.12.2016.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,225583 5,241307 5,257031
CAD 124 1 5,284723 5,300625 5,316527
CZK 203 1 0,278271 0,279108 0,279945
DKK 208 1 1,010802 1,013844 1,016886
HUF 348 100 2,405390 2,412628 2,419866
JPY 392 100 6,151744 6,170255 6,188766
NOK 578 1 0,835013 0,837526 0,840039
SEK 752 1 0,769298 0,771613 0,773928
CHF 756 1 6,943795 6,964689 6,985583
GBP 826 1 8,834368 8,860951 8,887534
USD 840 1 7,018341 7,039459 7,060577
EUR 978 1 7,518047 7,540669 7,563291
PLN 985 1 1,695928 1,701031 1,706134
=