Koliko su poskupljenja utjecala na trendove u zdravstvenom turizmu u Hrvatskoj, rekao nam je Miljenko Bura, predsjednik Klastera zdravstvenog turizma Zagreba.

'Nitko nije pošteđen inflacije i rasta cijene energenata, što je posljedično dovelo do rasta cijena usluga. No potreba putovanja radi zdravlja ostala je ista. Tu se ništa drastično nije promijenilo unatoč općoj nesigurnosti zbog rata u Ukrajini. Nakon covida promijenila se samo potreba za vrstom zdravstvenih usluga', sažima za tportal Bura.

Hrvatska, smatra ovaj inicijator i promotor zdravstvenog turizma, nije iskoristila priliku koja se nametnula poslije koronavirusa te organizirala postcovid tretmane u trajanju od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci u vidu rehabilitacije nakon teških oblika ove bolesti, posebice među starijom populacijom, onom koja se najviše našla na udaru njenih ozbiljnih posljedica. Bura kaže da je taj trend prisutan u mnogim državama jer je sve veća potreba za oporavkom.

'Nisam vidio da je Hrvatska iskoristila predsezonu ili postsezonu s organiziranim prijemom turista uz potporu zdravstva jer je riječ o ljudima koji trebaju i određenu zdravstvenu sigurnost', ističe.

Svoju priliku u svojevrsnom medicinskom wellnessu ugrabile su, dodaje, Turska, Malezija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Njemačka, Poljska...

'Imali smo veliku priliku s talasoterapijom jer se radi o tretiranju plućnih i problema s disanjem. Imamo kapacitete za to, ali je sada već kasno da se uključimo s tim u predsezoni. Možda stignemo još u postsezoni', razmišlja Bura te kao najveći problem ističe nedostatak međusektorske suradnje između Ministarstva turizma i Ministarstva zdravstva.

'Svjedočimo još jednoj priči o dojmu da se zagovara zdravstveni turizam, ali se jako malo podupire. Šteta, jer trend postcovida će se nastaviti. Smatra se da će deset posto bolesnih od covida imati višegodišnje smetnje, a za to vrijeme njihova zdravstvena osiguranja nastojat će im pomoći, osigurati rehabilitaciju i poboljšati im zdravstveno stanje', ističe Bura, napominjući da ljudi puno ulažu u svoje zdravlje.

Poziva stoga, kaže, oba ministarstva da počnu zajedno raditi. 'Imamo strategije, ali nismo radili po njima', ukazuje Bura.

Ilustrira to primjerom dentalnog turizma, koji je posljednjih godina doživio pravi procvat, što je, dodaje, rezultat Akcijskog plana zdravstvenog turizma koji su 2015. godine donijela dva ministarstva. Zdravstvene ustanove sada same mogu, uz zdravstvenu uslugu, organizirati turističke pakete i agencijske usluge jer im je to zakonski omogućeno, kaže.

'Drugi medicinski tretmani liječenja, primjerice ortopedske i plastične operacije, postali su vrlo atraktivni, a prihvatljivi cijenom i kvalitetom. Nastale su nove bolnice, veće poliklinike i to je pravi smjer. Zato mi je žao što u ovoj postcovid priči nije uspostavljena suradnja između turističke industrije i zdravstvenih ustanova kako bi se ponudili zajednički paketi na tržištu', ponavlja te ističe da će ovaj novi trend potrajati, a u njega se može uključiti i kontinentalna Hrvatska, posebice Slavonija i Baranja s ambijentalnim, agro i gastro turizmom.

Gosti kojima je na umu zdravstveni turizam duže će ostati u Hrvatskoj, ističe Bura, ali moraju imati oslonac u zdravstvu, uz prethodne dogovore zdravstvenih i turističkih dionika.

Napominje da je riječ o puno organiziranijem obliku turizma, skupljem, ali i profitabilnijem, a gost ga je spreman platiti uz uvjet dobre organiziranosti.

Upravo o zdravstvenom turizmu trebalo se početkom svibnja u Zagrebu razgovarati na 6. Global Healthcare Travel Forumu posvećenom ovoj temi, uz sudjelovanje 40-ak zemalja. No Forum je otkazan, kaže Bura, jer kao organizatori i predsjedatelji Global Healthcare Travel Councila nisu dobili potrebnu i obećanu podršku nijednog ministarstva, a izostala je i podrška Vlade, koju su tražili posljednjih nekoliko mjeseci.