Uskoro će se napuniti pune tri godine kako Porezna uprava objavljuje listu poslodavaca koji ne isplaćuju plaće. Istina, njihov broj se u tom periodu osjetno smanjio, ali ta sramotna praksa je daleko od iskorjenjivanja. Na prvom popisu u srpnju 2014. bilo je sedam tisuća poduzetnika koji ne plaćaju svoje radnike, a na zadnjem, opširnijem, objavljenom u veljači ove godine, oko 3.400. Je li to dokaz da ta lista ima smisla? Jesu li poslodavci stvarno zbog srama odustali od neisplate plaća?
Kad se krenulo s objavom liste, tadašnji ministar rada SDP-ovac Mirando Mrsić izrazio je nadu da će se zbog toga vrlo brzo prestati govoriti o neisplati plaća. Međutim, ništa od toga.
U veljači ove godine Porezna uprava je objavila listu s podacima za obračunsko razdoblje od siječnja do prosinca 2016. godine. Na njoj se našlo 3423 poslodavca koji su zadovoljili dva osnovna kriterija - nisu platili radnike tri mjeseca za redom ili tri mjeseca u razdoblju od šest mjeseci.
U međuvremenu je prije desetak dana objavljena nova lista, ali ona obuhvaća samo prvih pet mjeseci ove godine (znači, ušli su samo oni koji zadovoljavaju prvi kriterij) i na njoj se nalazi 936 poslodavaca (neki od njih su Konstruktor inženjering s 241 radnikom, Viadukt Banovina 257 radnika, Bramgrad 36 radnika itd.)
Kad se uzme u obzir da je na prvoj listi srama bilo 7038 poslodavaca, jasno je da se njihov broj od tada u najmanju ruku prepolovio.
Međutim, Ozren Matijašević, predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata, smatra kako to smanjenje nema veze s listom, odnosno strahom poslodavaca da će na njoj završiti.
'Točno je da se smanjio broj poslodavaca, ali najmanje je na to utjecala objava liste. Da smo normalno društvo, ona bi imala učinka. Nažalost, Hrvatska je duboko nepravedno društvo i pravda nije svima jednako dostupna', rekao je Matijašević za tportal.
Njegovo mišljenje je da je do pada broja poduzetnika koji ne isplaćuju plaće došlo prvenstveno zbog manjeg broja tvrtki i obrta danas nego prije tri godine.
'U realnom sektoru osjetno se smanjio broj pravnih osoba. Broj zaposlenih je nekoliko desetaka tisuća manji. Tvrtke su otišle u stečaj i propale', istaknuo je Matijašević.
On pesimistično gleda na sposobnost društva da u potpunosti riješi prakse neisplate plaća.
'Mi to nećemo nikad iskorijeniti! Oni koji su za to dobro plaćeni, prvenstveno mislim na Poreznu upravu, ne rade ništa. Njima je vrhunac posla objava liste srama. To je lakrdija! Kad bi porezne institucije redovito kontrolirale, podnosile kaznene prijave i rigorozno kažnjavale, onda bi se to iskorijenilo. Ali mi smo miljama daleko od takvog postupanja', uvjeren je Matijašević.
Predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Gordana Deranja za razliku od sindikalista Matijaševića ostavlja mogućnost da je lista srama ipak polučila neke rezultate, s tim da to traži detaljnu analizu.
'Na zadnjoj listi među radnicima koji nisu primili plaću veliki je broj onih koji su u stvari vlasnici tih tvrtki ili obrta i oni nisu imali novca da sami sebi isplate plaću. Osim toga, trebalo bi vidjeti koliki je broj državnih tvrtki. Možda je ta lista nekog ponukala na isplatu plaća. Trebate znati kako imate različitih sudbina. Neki put vam se desi da vam duguje država ili drugi investitor i poduzetnik se nađe u problemima. Ali uz sve to, sramotno je ne platiti čovjeku za njegov rad. Ako ne isplaćujete plaće, a imate novca na računu, tad je to kazneno djelo', rekla je Deranja za tportal.
Za neisplatu plaće može se dobiti i do tri godine zatvora. Međutim, u zadnje dvije godine, prema podacima Ministarstva pravosuđa, ni jedan poslodavac nije završio iza rešetaka bez obzira na 99 presuda, od čega 76 pravomoćnih.
