OBJAŠNJENJE MZOS-A

Zašto je Šustar dan prije pada Vlade krenuo u smjene po institutima?

09.07.2016 u 10:07

Bionic
Reading

U 15 instituta širom Hrvatske prošli su petak poslane odluke o imenovanju novih čelnika i članova upravnih vijeća koje potpisuje resorni ministar Predrag Šustar

Vijest je iznenadila djelatnike instituta jer je stigla čak pola mjeseca nakon što je Vladi izglasano nepovjerenje. U međuvremenu su i Vlada i njezini ministri postali tehnički što prema članku 7 Zakona o Vladi podrazumijeva da, do imenovanja nove, mogu obavljati samo tehničke poslove.

No tu stvar postaje zanimljiva. Naime, prema informacijama koje smo dobili iz instituta, odluka je datirana na 15. lipnja, a mailovi i pisma s odlukama poslani u petak 1.srpnja, dakle 16 dana kasnije. Ovakav neobičan vremenski jaz, prema našim sugovornicima iz instituta, teško je protumačiti, a kao dva moguća logična objašnjenja nameću se:

1)Službe u Ministarstvu enormno kasne s obavljanjem svojih poslova.
2)Odluka je antedatirana, odnosno naknadno je na nju stavljen raniji datum (dan prije pada Vlade) kako bi bila važeća.

Na našu zamolbu da komentiraju ovakvo kašnjenje i moguća nagađanja o antedatiranju iz MZOS-a nismo dobili odgovor.

Također je zanimljivo da je mandat bivših upravnih vijeća istekao još u ožujku, a prema odaslanim dokumentima ispada da je ministar odluke o imenovanju novih za brojne institute donio samo dan prije pada Vlade.

Ovakav usporeni rasplet stvari MZOS je objasnio 'procedurom formiranja Vlade, donošenjem proračuna, rješavanjem financijskih obveza, donošenjem rješenja o razvojnim koeficijentima i aktivnostima vezanim uz financiranje mladih istraživača'.

Neprijateljska Upravna vijeća?

U nekim od instituta neugodno su iznenađeni i izborom novih članova upravnih vijeća koji, kako kažu, navodi na zaključak da će im jedna od ključnih uloga biti smjena dosadašnjih ravnatelja.

Primjerice, za novog predsjednika Upravnog vijeća Instituta za društvena istraživanja imenovan je dr. sc. Jure Zovko, bivši HDZ-ov pomoćnik u Ministarstvu znanosti, dok su novi članovi dr. sc. Marko Vučetić sa Sveučilišta u Zadru i dr. sc. Nino Raspudić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Svi oni nedvojbeno su kadar svjetonazorski blizak HDZ-u, a pritom nitko od njih nije društvenjak. Svi dolaze iz humanističkih područja iako se institut bavi društvenim istraživanjima.

Na naš upit o tome koje su kvalifikacije bile ključne za ovakav izbor kadrova, iz MZOS-a su odgovorili kako su 'uvjereni da su odabrani najbolji kandidati pri čemu su stručnost i izvrsnost bili osnovni kriterij'.

Klasičan sukob interesa

Kontroverze tu ne staju. Naime, na čelo upravnog vijeća Instituta za hrvatski jezik dolazi dr. Sanda Ham iz Osijeka, koja se 2012. našla u žiži interesa javnosti nakon što su procurili njezini mailovi u kojima je sa službene adrese neke svoje kolege i kolegice opisivala kao 'homoseksualce', 'kuje', 'najljevije osobe na svijetu', 'budalaše i srboljube', one kojima je 'sve hrvatsko odurno' itd, o čemu smo pisali i na tportalu

Ona je također, prema tvrdnjama ravnatelja Instituta dr. sc. Željka Jozića, učestalo ismijavala rad djelatnika Instituta, osobito od pojave Hrvatskoga pravopisa 2013. Ističe da ga je Ham proglašavala političkim poslušnikom, da je predlagala njegovu smjenu, da je tražila uklanjanje institutskog pravopisa pa čak i ukidanje Instituta.

U tim njezinim aktivnostima i imenovanju, kaže Jozić, očit je školski primjer sukoba interesa.

'Riječ je o klasičnome financijskom sukobu interesa jer je kolegica Ham suautorica pravopisa koji je s 'Hrvatskim pravopisom' Instituta izgubio preporuku za uporabu u školama. Dr. Ham sama je priznala da prima autorski honorar od svakog prodanog primjerka 'Hrvatskoga školskog pravopisa' kojemu je suautorica, a opće je poznato i samorazumljivo da je objavljivanjem besplatnoga pravopisa Instituta na adresi pravopis.hr prije točno tri godine drastično pala prodaja pravopisa od koje je dr. Ham ostvarivala materijalnu korist.

Prihvaćanje mjesta predsjednice Upravnoga vijeća Instituta o čijim je znanstvenicima, a posebno o meni kao ravnatelju Instituta i idejnom začetniku 'Hrvatskoga pravopisa', dr. Ham u svakom svom medijskom istupu govorila pristrano i neobjektivno, s omalovažavanjem, ismijavajući i obezvređujući rad institutskih znanstvenika, ili je teški mazohistički čin ili je potez koji bi potencijalno mogao pripomoći ostvarenju misije rušenja svih onih i svega onoga što je dovelo do smanjivanja njezine materijalne koristi. Dakle, bjelodano je da je njezina misija kao predsjednice Upravnoga vijeća Instituta potpuno uklanjanje 'Hrvatskoga pravopisa' Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje iz opće uporabe', objasnio je za tportal Jozić.

U prilog tezi da MZOS nije previše zadovoljan idejom da Institut i dalje vodi dr. Jozić, odnosno da je priželjkivao njegovu smjenu, govori i reakcija resora na činjenicu da je Upravno vijeće njega ponovno imenovalo za ravnatelja prije nego što mu je istekao mandat.

'Nažalost, unatoč poštovanju procedure Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, svjedočili smo neprofesionalnim potezima ravnatelja pojedinih Instituta pri čemu ističemo slučaj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Ravnatelja Instituta imenuje Upravno vijeće na mandat od četiri godine. Ravnatelj Željko Jozić imenovan je 15. svibnja 2012. i iako mu je mandat isticao 15. svibnja 2016., a Upravnom vijeću 7. travnja, staro Upravno vijeće, pred istekom mandata, raspisalo je natječaj ranije s namjerom potvrde starog/novog ravnatelja te je 1. veljače 2016. ponovno imenovalo gospodina Jozića za ravnatelja', poručuju iz MZOS-a.
Jozić na ovu kritiku odgovara:

'Žalosno je, a pravno vrlo upitno da u Ministarstvu barataju ovakvim 'argumentima' i 'objašnjenjima'. Koji je zakon prekršen izborom za ravnatelja Instituta? Tko su mi bili protukandidati (nitko) i tko se žalio na bilo što u kristalno čistom postupku za izbor ravnatelja (nitko)? Kada je postupak izbora proveden (prije gotovo pola godine) i zašto ga nisu dosad osporavali? Čija je odgovornost za provedbu izbora? Onoga koji se na natječaj javio ili onih tijela koja raspisuju i provode izbor? Znaju li u Ministarstvu primjerice da je izbor za ravnatelja Instituta za etnologiju i folkloristiku proveden šest mjeseci prije isteka mandata ravnatelja (pogledajte ispravak netočnog navoda dolje)? Je li i to i čiji 'neprofesionalan potez'? Govoriti o 'neprofesionalnim potezima pojedinih ravnatelja' i pritom ne znati da izbor ravnatelja ne provodi ravnatelj, besmislica je prvog reda. No uopće me ne čude. Kad uzmanjka argumenata, na snagu stupa sila, a besmisao izbija u prvi plan. Uzgred, mandat ne 'ističe', kako pišu, nego 'istječe'. To je samo dokaz da u hrvatski jezik treba više ulagati.'

Ispravak netočnog navoda Željka Jozića

U izjavi za tportal dana 6. srpnja 2016. godine u tekstu autora Nenada Jarića Dauenhauera pod naslovom "Zašto je Šustar dan prije pada Vlade krenuo u smjene po institutima" rekao sam i rečenicu "Znaju li u Ministarstvu primjerice da je izbor za ravnatelja Instituta za etnologiju i folkloristiku proveden šest mjeseci prije isteka mandata ravnatelja?". Budući da sam tu informaciju bio dobio od zaposlenika Instituta za etnologiju i folkloristiku, nisam je provjerio, a pokazalo se da je ta neprovjerena informacija bila netočna jer je izbor za ravnatelja u tom institutu pokrenut nešto više od tri mjeseca prije isteka mandata ravnatelja, a riječ je o posve uobičajenom roku za pokretanje ove procedure. Tom sam netočnom informacijom doveo u zabludu čitatelje tportala, no svakako napominjem da u toj mojoj neprovjerenoj i netočnoj izjavi nije bilo nikakve zle namjere pa se duboko ispričavam čitateljima tportala i kolegama u Institutu za etnologiju i folkloristiku. Dr. sc. Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje