Svijet OBLJETNICA SVRGNUĆA

Deset godina od Miloševićevog pada

U utorak se navršilo deset godina od masovnih prosvjeda u središtu Beograda i svrgavanja Slobodana Miloševića, a u Beogradu je upriličeno više javnih rasprava i stručnih skupova posvećenih tom događaju

Prikazivanjem emisija i dokumentarnih filmova posvećenih tadašnjim događanjima u središtu Beograda, mediji također obilježavaju taj datum, posebice televizija B92, koja je toga dana započela emitirati program.

Organizator prosvjeda, u kojima je 5. listopada 2000. sudjelovalo nekoliko stotina tisuća ljudi te poginulo dvoje, a ozlijeđeno 65 ljudi, bila je tadašnja Demokratska oporba Srbije (DOS), koja je okupljala 18 stranaka.

Prosvjedima su prethodili izbori održani 24. rujna 2000, na kojima su se za predsjednika tadašnje SR Jugoslavije kandidirali Slobodan Milošević i kandidat DOS-a Vojislav Koštunica koji je, prema podacima oporbe, već u prvom krugu pobijedio Miloševića.

Zbog odluke izbornog povjerenstva o ponavljanju izbora, kao i zbog Miloševićeva odbijanja da prizna poraz, DOS je organizirao središnji skup u Beogradu ispred nekadašnje Skupštine Jugoslavije, gdje su prosvjednici probili policijsku blokadu te ušli u zgradu Skupštine i zapalili je, a isto se dogodilo i sa zgradom državne televizije.

Prosvjednici su došli u glavni grad u kolonama autobusa, kamiona i automobila, probijajući brojne policijske blokade. Ubrzo nakon što su ušli u parlament i televiziju, na njihovu stranu počeli su prelaziti i policajci, a nakon pregovora isto je učinila i vojska.

Milošević je uhićen u travnju 2001. zbog financijskih pronevjera, a Haškom sudu izručen je dva mjeseca kasnije.

U Haagu mu je suđeno za genocid u BiH, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u Hrvatskoj i na Kosovu, a umro je od posljedica infarkta u svojoj ćeliji u pritvoru Haškog suda 11. ožujka 2006. godine.

Goran Svilanović, jedan od tadašnjih vođa DOS-a te nakon pada Miloševića šef diplomacije bivše Savezne Republike Jugoslavije, kaže da je to bio početak velikih promjena u Srbiji i da deset godina kasnije građani Srbije imaju razloga biti nezadovoljni. Najveći srpski problem tada je bio nijekanje, a to je problem i danas, tvrdi Svilanović.

'Politika poricanja je, ustvari, politika koja ima dramatične posljedice jer podiže očekivanja građana. Vi ih uvjeravate da se neće dogoditi ono što oni vide da se događa, da se nije dogodilo ono što oni vide da se dogodilo, oni vam to uzvraćaju potporom i glasovima. Naposljetku ste vi onaj koji je njih razočarao', kazao je Svilanović gostujući na radiju B92.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još