Svijet A JOURNEY NA 700 STRANICA

Tony Blair knjigom prekida šutnju

Tri godine od ostavke gotovo pa nije bilo za vidjeti Tonya Blaira, premijera koji je Veliku Britaniju uvalio u irački rat proklamirajući borbu protiv nepostojeće nuklearne prijetnje. Sada je izdao knjigu u kojoj 'ima puno za reći' i, sudeći prema razgovoru za današnji Guardian, sprema povratak na političku scenu

Od 2007. na ovamo, Tony Blair se iz Londona prebacio u Izrael postavši specijalnim bliskoistočnim izaslanikom Madridskog kvarteta (UN, SAD, Europska unija i Rusija). Uz diplomatsku misiju samoinicijativno se, kaže, odlučio na šutnju osmišljavajući knjigu od 700 stranica koja sada izlazi pod nazivom 'Putovanje' (A Journey).

U razgovoru za ugledni otočki dnevnik bivši premijer najavljuje 'comeback', izražava ljubav prema Laburističkoj partiji i objašnjava da će onih minimalno četiri milijuna funti zarade od knjige pokloniti u dobrotvorne svrhe.

Partner Georga Busha u rušenju diktatorskog režima Arapskog poluotoka i Perzijskog zaljeva, u knjizi je nastojao iskazati osjećaj krivnje prema stradalima u Iraku. Piše da su se u njemu miješale ljutnja i mučnina kada ga je komisija predvođena sir Johnom Chilcotom pitala osjeća li žaljenje: 'Zar doista misle da ne brinem, ne osjećam, ne žalim svakom stanicom svoga bića jer su toliki umrli?'

Prema Lancetovim istraživanjima, u ratu i od posljedica rata u Iraku poginulo je preko 650.000 ljudi.

Pati zbog žrtava, ali neke stvari 'ne bi komentirao'

'Riječi sućuti i žaljenja posve su neprikladne. Oni su poginuli, a ja, donosilac odluka u okolnostima koje su dovele do njihove smrti, ja još uvijek živim', piše Blair.

No pritom objašnjava kako pojam odgovornosti shvaća kroz ono što je prošlo i ono što je buduće. Blair se ni ovaj put ne ispričava za svoju ratnu politiku: 'Ne tražim sporazum, tražim tek razumijevanje da su argumenti za i protiv bili i ostali uravnoteženiji nego što to ustaljeno mnijenje sugerira.'

Glavni argumenti za invaziju na Irak, podsjetimo još jednom, bili su oružje za masovno uništenje i suradnja Saddama Husseina s Al Kaidom. Oružje nije pronađeno, a ako je radikalni islam ikada imao veću šansu proširiti se Irakom, bilo je to u vrijeme kaotične savezničke okupacije, koja i danas traje. Radikalni islam za Blaira i dalje predstavlja 'najveći sigurnosni izazov 21. stoljeća'. Britanski premijer nastavlja strahovati od tuđih nuklearnih prijetnji i tuđih zločina.

'Za mene je kod 11. rujna šokantno to što je u jednom danu ubijeno 3.000 ljudi, ali usmrtili bi ih i 300.000 da su mogli. U tome je stvar… Shvativši to, odlučio sam da kod takvih situacija ne smiješ riskirati. Zato se bojim za iransko pitanje, ne bih preuzeo rizik dozvoljavanja Iranu da razvije kapacitete za nuklearno naoružavanje. (...) Sada će neki reći da takav stav destabilizira regiju. Ali ja ne bih riskirao s tim da Iran dobije nuklearno oružje.'

Kada ga se, međutim, pita treba li skinuti oznaku 'povjerljivo' s istrage o smrti dr. Davida Kellyja (otkrio BBC-u da su britanske službe flasificirale dokaze o iračkom oružju, pa je nađen mrtav dva dana nakon službenog saslušanja), Blair 'ne zna i ne bi želio komentirati'. Pritisnut od novinara, brani se da on o tom slučaju ne zna ništa više, no što je rekao: 'Ako postoji netko tko zna više, onda je to očito stvar današnjih vlastodržaca, a ja nisam među njima.' Službena je inačica smrti Kellyja samoubojstvo, no odlukom Lorda Huttona, rezultati očevida trebali bi ostati tajni 70 godina.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još