Benedikt XVI boravit će na poziv kraljice Elizabete II u Velikoj Britaniji od 16. do 19. rujna, a u Glasgowu će voditi misu na otvorenom.

Richard Dawkins i njegov kolega Christopher Hitchens posljednjih su par mjeseci utihnuli nakon što je informacija da traže pravnu odgovornost Pape u travnju glasno odjeknula svjetskim medijima. No oni nipošto nisu odustali od plana, već su borbu prenijeli na višu razinu - angažirali su odvjetnika Marka Stephensa i savjetnika za ljudska prava Geoffreyja Robertsona da pravno potkrijepe njihove zahtjeve. Britansko-američki dvojac ističe da Papa ne može imati politički imunitet jer Vatikan nije međunarodno priznat kao država, a prema nekim otočnim medijima čini se da imaju uporišta i u drugim pravnim pitanjima.

Škotski zakoni, naime, omogućuju sudski progon ne samo za seksualne prijestupnike, nego i za sve one koji pomažu u prikrivanju zločina, a ministarstvo pravosuđa te zemlje nije odbacilo mogućnost podizanja optužnice protiv Pape. Neki mediji stoga citiraju pravne stručnjake koji smatraju da nije nemoguće da policija Papi stavi lisičine čim stupi na škotsko tlo ili pak da zbog ove prijetnje njegov posjet bude otkazan.

'Dvadesetak godina prije nego što je postao Papa, kardinal Ratzinger vodio je Kongregaciju za nauk vjere koja je, između ostalog, bila odgovorna za istraživanje slučajeva spolnog zlostavljanja među svećenicima. Čini se kako postoje dokazi da je u to vrijeme saznao za neke slučajeve zlostavljanja te da nije učinio ništa ili vrlo malo kako bi osigurao da informacije dođu do policije', ističe odvjetnik John Scott

'To bi već samo po sebi bilo dovoljno za osudu, ali se ne bi moglo tretirati kao zločin. Prebacivanje svećenika zlostavljača iz jedne župe u drugu bez odgovarajućih mjera zaštite moglo bi se smatrati neprihvatljivim nemarom, međutim, ključ uspješnog progona bio bi dokaz da je Papa znao da je zločin počinjen te da je sudjelovao u njegovu zataškavanju. Trebalo bi pokazati da postoje znaci da je ometao istragu, obeshrabrivao žrtve da odlaze na policiju ili da je na nekako poticao prijestupnike. Na temelju nekih izviješća čini mi se da postoje određene osnove za istragu pokušaja ometanja pravde', objasnio je Scott.

Odvjetnik ističe da prema engleskom zakonodavstvu za takvu akciju postoje tri mogućnosti: jedna je da se zatraži nalog za uhićenje na Međunarodnom sudu, druga je da istragu pokrene škotska policija zbog slučajeva zabilježenih u toj zemlji, a treća da žrtve same pokrenu građanske parnice.

Međunarodni nalog za uhićenje izazvao bi incident većih razmjera od naloga za uhićenje generala Augusta Pinocheta, a zahtijevao bi sudjelovanje škotskih vlasti, za što očito nedostaje političke volje.

Pozivanje na nadležnost škotskog pravosuđa puno je realnija opcija, a čak i ako ne bi urodilo pokretanjem sudskog procesa, moglo bi ministarstvo dovesti u neugodnu situaciju zbog neaktivnosti koju bi bilo teško opravdati nakon novih najava da će udruživanje radi spolnog zlostavljanja dobiti veliku pozornost. Škotsko je ministarstvo nedavno čak osnovalo poseban odjel za seksualne zločine. Tom prigodom državni odvjetnik Derek Ogg istaknuo je da policija neće odustati od rada na slučajevima samo zato što su teški. 'Uvijek ćemo nastojati voditi istrage gdje god nam to zakon omogućuje', rekao je Ogg. 'Iznad svega želimo da ljudi koji prijavljuju seksualno zlostavljanje budu sigurni da će se sve optužbe temeljito istražiti te da na najvišoj razini u Škotskoj postoji spremnost da se provede pravda.'

Scott smatra da bi u tim okolnostima neaktivnost policije u slučaju podizanja tužbe protiv Pape, koja bi svijetu odaslala poruku da je Škotska tolerantna prema zlostavljanju, bila nepojmljiva.

Treća opcija bila bi suočena s višestrukim problemima - prije svega s pitanjem odgovornosti institucije. Naime, Katolička je crkva podijeljena u redove te bi trebalo utvrditi koji je izravno odgovoran i je li kardinal Ratzinger bio nadležan za zbivanja u njemu odnosno za prijestupe njegovih svećenika. Druga zapreka bili bi golemi troškovi suđenja koje Crkva može podnijeti, ali ne i žrtve zlostavljanja. Konačno, tu je i veliki problem zastarijevanja. Naime, britanski Gornji dom parlamenta smatra da suđenje za zločine počinjene prije više godina ne bi bilo pravedno prema optuženima. Dakle, trebalo bi imati svježe slučajeve.

Sve u svemu, politički je malo vjerojatno da će Papa Benedikt XVI biti podvrgnut istrazi kad stigne u Škotsku, međutim, već i sama činjenica da se o takvoj mogućnosti raspravlja pokazuje novu spremnost da se testira snaga međunarodnog prava.

Dobar primjer toga je činjenica da je izraelska oporbena čelnica Tzipi Livni nedavno bila prisiljena odustati od putovanja u London jer ju je ondje čekala tjeralica zbog navodnih ratnih zločina. To je potvrdilo da međunarodno pravosuđe može onemogućiti visokim političkim dužnosnicima da slobodno i nekažnjeni putuju svijetom.

'Danas postoji znatno veća spremnost da se pruži zadovoljština žrtvama, bez obzira na identitet zločinca ili status njegovih zaštitnika. Papa će jednom morati odgovarati za svoja djela, negdje gdje neće imati imunitet, no vjerojatno se to neće dogoditi tijekom posjeta Škotskoj', zaključio je Scott.