Svijet KRALJ, NOGOMET I PIVO

Nismo mi jedini: Belgija na sto muka

Budućnost belgijske vlade ostaje neizvjesna do daljnjega, no dobra je vijest da su flamanski liberali, koji su se povukli iz vladajuće koalicije, spremni na dodatne razgovore kako bi se izbjegla kriza

Belgija u drugoj polovici godine preuzima predsjedanje Europskom unijom, a s obzirom na unutarnjopolitičku krizu u kojoj se našla nakon što je premijer Yves Leterme kralju Albertu II. ponudio ostavku, hrvatsko pristupanje EU moglo bi se još dodatno zakomplicirati. Kamo sreće da su to jedine komplikacije za Lijepu Našu na putu u europsku obitelj. Što se pak same EU tiče, bit će prilično nezgodno ako će na njezinom čelu biti samo tehnička vlada, iako se to već dogodilo u slučaju Češke. Tko god, međutim, bio na vlasti - prvenstveno se treba baviti problemima na domaćem terenu, koji u Belgiji počinju i završavaju jezikom kroz antagonizam između Valonaca i Flamanca.

Jezični antagonizam

Belgija je podijeljena u tri federalne jedinice – najveća je Flandrija kao nizozemsko, odnosno flamansko govorno područje, Valonija kao francusko, dok glavni grad Bruxelles ima poseban status službeno dvojezične sredine, a okružen je flamanskim teritorijem. Upravo je status Bruxellesa, poznatog i kao sjedište Europske komisije te NATO-a, možda i najveći kamen spoticanja u Belgiji. Nalazi se, dakle, na području Flandrije i u prošlosti je bio većinski flamanski grad, međutim danas velika većina njegovih stanovnika govori francuski, pa ga svojataju i Valonci i Flamanci koji njegovo ime pišu na nizozemskom Brussel. Inače, na istoku zemlje postoji još jedno malo njemačko govorno područje.

Međutim, baš se zbog Bruxellesa i šire regije koju predstavlja, Brussel-Halle-Vilvoorde, i dogodio pad vlade. Naime, Ustavni sud je dao nalog za podjelu te izborne jedinice, koju čini 19 dvojezičnih općina savezne pokrajine - briselska glavna gradska oblast te 35 flamanskih općina iz Flandrije, od kojih je sedam iz prstena oko Bruxellesa čiji znatan udio čine doseljeni frankofoni. Ustavni sud je zaključio da je nezakonito da stanovnici Flandrije glasuju za kandidate iz Bruxellesa i obratno, jer stanovnici jedne pokrajine ne smiju izabirati čelnike stanovnicima druge.

Raspad vlade

Upravo je o tome u četvrtak trebao glasovati savezni parlament, no frankofoni liberali odbili su to staviti na dnevni red, u čemu su dobili podršku i ostalih frankofonih stranaka. Valonci bi u slučaju podjele tražili proširenje Bruxellesa i izlaz prema Valoniji, od čega se Flamancima diže kosa na glavi i smatraju da bi to bio novi korak prema raspadu Belgije, koji se već jednom zamalo dogodio. Nakon što su flamanski liberali izašli iz njegove vladajuće koalicije, savezni premijer Yves Leterme, inače kršćanski demokrat, izvijestio je kralja Alberta II. da podnosi ostavku – opet. Ovo mu je već treći put, a kralj zasad kontemplira hoće li prihvatiti njegovu ostavku ili neće. Naime, Belgija je parlamentarna ustavna i nasljedna monarhija.

Sve Letermeove ostavke


Što se tiče Letermea, ova mu je vlada trajala jedva pet mjeseci, a ostavku je dao i prije dvije godine zbog skandala oko spašavanja bankarsko-osiguravajuće kuće Fortis kroz utjecaj na sudove, te još godinu dana ranije jer nije uspio postići dogovor oko autonomija dviju pokrajina. U međuvremenu, šef flamanskih demokršćana uspio se proslaviti i s nekoliko gafova, pa je tako Belgiju nazvao povijesnom greškom, zaboravio je nacionalnu himnu, a polovicu stanovništva, doduše s oba govorna područja, nazvao je glupom i lijenom.

Tri zajedničke stvari svim Belgijancima

Leterme je svojedobno izjavio i da su Belgijancima zajedničke samo tri stvari - kralj, nogometna reprezentacija i pivo. I nije to daleko od istine, a antagonizam između Valonaca i Flamanca traje praktički oduvijek i zapravo je mnogo više od jezičnih razmirica.

Flandrija je dugo bila poljoprivredni i siromašni dio zemlje, a Valonija industrijski razvijena i odijelila je crkvu od države, ali je osiromašila kad je došlo do zatvaranja tvornica i masovnog otpuštanja radnika, a u međuvremenu su Flamanci preuzeli vodeću ulogu. Stoga svako malo iskaču njihovi zahtjevi za odcjepljenjem, pa je tako i u četvrtak 15 članova jedne desničarske flamanske stranke u praznu parlamentarnu dvoranu postavilo transparent s natpisom 'Vrijeme za nezavisnu Flandriju'. Ipak, određenu nadu u rješavanje ili barem prevladavanje trenutne krize daje to što su se flamanski liberali odlučili na dodatne pregovore.

Novi zastoj za Hrvatsku?

Što se tiče Hrvatske i njezinog pristupanja Europskoj uniji, Leterme je nedavno izjavio da će Belgija poticati Hrvatsku da tijekom belgijskog predsjedanja Europskom unijom dovrši pristupne pregovore. S druge strane, belgijski savezni državni tajnik za europske poslove Olivier Chantal izjavio je da je preoptimistično predvidjeti zaključenje pristupnih pregovora s Hrvatskom tijekom belgijskog predsjedanja. Suprotnost tih dviju izjava bacila je sumnju da bi frankofone stranke, kojima pripada Chantal, mogle biti manje sklone Hrvatskoj kao članici EU od flamanskih. Istina, nad takvim bi se stvarima trebalo daleko više brinuti kad bi doista bilo realno da Hrvatska do kraja ove godine završi EU-pregovore, no to je druga priča.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još