Svijet DAN UOČI ZAVRŠETKA

Kopenhagen: Pregovori krenuli s mrtve točke

Pregovori na klimatskoj konferenciji u Kopenhagenu u četvrtak su se napokon okrenuli ključnim pitanjima mogućeg globalnog sporazuma o zaustavljanju klimatskih promjena pošto su se u posljednjih 36 sati vodili oko proceduralnih pitanja, javljaju agencije

Dužnosnici su izrazili olakšanje zbog prevladavanja proceduralnih prijepora, ali su upozorili da je izgubljeno dragocjeno vrijeme samo dan uoči završetka konferencije, prenosi agencija dpa.

Australski premijer Kevin Rudd rekao je da na konferenciji nije postignut napredak zbog "lavine proceduralnih intervencija".

"Te intervencije poduzimane su s jednim ciljem - da se spriječi utvrđivanje konkretnih područja neslaganja koja bi se stavila na jedan popis o kojemu bi onda odlučivali ministri", rekao je Rudd.

Glavni UN-ov klimatski pregovarač Yvo de Boer kazao je novinarima da su se pregovori pokrenuli s mrtve točke. "Uhvatite se za rukohvate i maknite se s vrata, uspinjača se ponovno pokrenula", rekao je De Boer.

"Sada je razjašnjen proces, razjašnjeni su dokumenti, razjašnjeno je pitanje transparentnosti ... sve to smatram ohrabrujućim", dodao je de Boer.

Predsjedavajući konferencije, danski premijer Lars Lokke Rasmussen, uspostavio je dvije "kontaktne skupine" koje bi trebale postići kompromis o ključnim pitanjima oko kojih su bogati i siromašni i dalje podijeljeni. Istodobno je Rasmussen odustao od pokušaja da ponudi svoj prijedlog nacrta sporazuma.

"Dokumenti koji su temelj za dogovor bit će tekstovi predstavljeni na plenarnoj sjednici protekle večeri. Nijedan drugi tekst neće se koristiti", rekao je Rasmussen.

On je odustao od svog prijedloga zbog nezadovoljstva skupine siromašnih zemalja G77 i Kine, koje su blokirale razgovore u posljednja dva dana zbog strahovanja da im se pokušava nametnuti sporazum.

Pregovaračima su sada preostali sati da pokušaju postići sporazum o ključnim pitanjima uoči dolaska predsjednika država i vlada na završnu fazu konferencije.

Sjedinjene Države u četvrtak su podržale stvaranje globalnog fonda vrijednog 100 milijardi dolara godišnje iz kojeg bi se financirale siromašne zemlje u borbi protiv klimatskih promjena, prenosi Reuters.

"Sjedinjene Države spremne su raditi s drugim zemljama prema zajedničkom cilju mobiliziranja 100 milijardi dolara godišnje do 2020. godine za potrebe zemalja u razvoju", rekla je američka državna tajnica Hillary Clinton.

Europska unija je ranije predložila globalni fond vrijedan 150 milijardi dolara, a čelnik skupine afričkih zemalja, etiopski premijer Meles Zenawi, u srijedu je podržao klimatsku pomoć siromašnima u iznosu od 100 milijardi dolara.

Globalni sporazum o borbi protiv klimatskih promjena trebao bi osim dogovora o fondu uključiti i niz drugih pitanja poput spašavanja prašuma, uređivanja tržišta emisija ugljičnog dioksida, te smanjivanja emisija stakleničkih plinova.


  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još