'Nije ovo Facebook pa da ne znam koliko dugo na pitanje jeste li u vezi, može stajati odgovor 'teško je reći', rekao je luksemburški premijer Xavier Bettel svojim novinarima. Ali upravo je takva situacija, Britanija sigurno nije više unutar EU-a na isti način na koji je bila prije referenduma, ali još uvijek nije ni vani. Stvarno joj je status kompliciran.

Belgijski diplomati prenijeli su stavove svojih političara 'da nije normalno da cijeli kontinent čeka dok jedna politička stranka (Konzervativna stranka Ujedinjenog kraljevstva, torijevci) smisli što će sa sobom'. Ali upravo se to događa. Da bi se konačno prekinula svaka neizvjesnost, čeka se da torijevci nađu zamjenu za Davida Camerona.

Agencije, institucije, formalni i neformalni utjecaj...

Još uvijek postoji minimalna šansa da dođe do novih parlamentarnih izbora u Britaniji, da proeuropska većina zasjedne u parlament te da raspišu novi referendum koji bi potvrdio ostanak Britanije u Uniji. Ali, i u tom idealnom scenariju za ostanak Velike Britanije previđa se da je s ove strane, europske, već započela svojevrsna podjela plijena. Kad ode, Britanija će ostaviti iza sebe mnogo toga, od agencija do držanja i vođenja institucija, formalnog i neformalnog utjecaja.

To će se dijeliti.

Svakim satom koji prolazi, šanse da Velika Britanija ostane u Uniji, smanjuju se.

To, dakle, ali i to da je mnogima preko glave da je stalno neka kriza, razlog je nestrpljivosti drugih članica da se britanska situacija što prije završi.

Europska unija i Velika Britanija zauzele su svoje pozicije pred buduće pregovore i o razdruženju i o novim odnosima. London želi pristup slobodnom tržištu Europske unije, ali ne želi da mu nekontrolirano dolazi radna snaga iz EU-a, a Bruxelles je istakao da se može kupiti samo cijeli paket.

Cijeli paket uključuje slobodno tržište, ali i takozvane 'osnovne slobode', na kojima počiva EU: slobodno kretanje roba, ljudi, kapitala te usluga i prava nastana. Da bi Britanci jasnije razumjeli o čemu se radi, Nijemci su se poslužili primjerom: neće biti moguće da London zadrži pravo slobodnog kretanja kapitala na unutarnjem tržištu i time omogući Cityju da zadrži mjesto financijskog središta Europe, a da istodobno ne omogući i slobodan ulaz europskih radnika na svoje tlo.

Europski lideri su, u odvojenim ili zajedničkim obraćanjima, davali na znanje da misle da je pitanje migracija i useljavanja jedan od glavnih razloga razlaza s Velikom Britanijom.

Postavilo se i pitanje treba li netko s europske, briselske strane biti odgovoran za Brexit. U Britaniji se mijenjaju političke garniture, a u Bruxellesu?

Nezadovoljstvo na istoku Europe

Češka je vlada potegla pitanje odgovornosti predsjednika Europske komisije Junckera, a podržali su ih i Poljaci i Estonci. Ne radi se o tome da daju podršku Englezima, koliko o tome da istočnoeuropske zemlje nisu bile zadovoljne pritiskom iz Bruxellesa oko useljeničkih kvota. Također, ponekad su se osjećale nesigurno, ili čak uvrijeđeno, pod Junckerovim vodstvom.

Danas je Jean-Claude Juncker, na pitanje osjeća li se 'barem djelomično odgovornim' za rezultat britanskog referenduma, odgovorio: 'Molim vas. Britanska demokracija je dovoljno razvijena da nisu trebali moje miješanje u svoje poslove'.

Juncker u posljednje vrijeme izgleda umornije nego prije, ali je otklonio ideje da bi dao ostavku. Podržao ga je i predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk koji je danas na press konferenciji rekao da je potezanje Junckerove odgovornosti za britanski referendum nekorektno.

Dana 16. rujna, kad će se šefovi država i vlada ponovno sastati u Bratislavi, bit će prilika da se razlike u mišljenjima bolje protumače. Preko ljeta, diplomacije zemalja članica trebale bi raditi na zajedničkom dogovoru prema Britaniji, i na drugim pitanjima. Sastanak u Bratislavi morat će donijeti neke konkretnije ideje.