DAN ODLUKE NA OTOKU

Izbori od kojih strepi Europa

07.05.2015 u 07:00

  • +3

Predizborna kampanja u Velikoj Britaniji

Izvor: Reuters / Autor: Niklas Halle'n/Pool

Bionic
Reading

Ujedinjeno Kraljevstvo danas očekuju jedni od najneizvjesniji izbora u novijoj povijesti. Ne treba posebno isticati da zbog političke i gospodarske važnosti te zemlje rezultati utječu na gotovo cijeli svijet. Izbori trebaju odgovoriti kojim će gospodarskim i socijalnim smjerom krenuti ta zemlja. Iako je uspio oporaviti britansko gospodarstvo, aktualni premijer konzervativac David Cameron nije uspio uvjeriti birače da je to dovoljno. Građani od Camerona žele znati kako će uštedjeti 12 milijardi funti na socijalnim davanjima i zašto neki Britanci ovise o bankama hrane

S druge strane njegov glavni izazivač laburist Ed Miliband mora uvjeriti birače da njegovi laburisti neće biti rastrošni kada dođu na vlast. Dok su bili na vlasti od 1997. do 2010., trošili su kao pijani milijarderi i iza sebe ostavili najveći deficit poslije Drugog svjetskog rata. Prema anketama javnog mnijenja konzervativci su u blagoj prednosti i osvajaju 287 u odnosu na 267 previđenih mandata, ali laburisti imaju veći koalicijski potencijal, kako bi se to kod nas reklo. U parlament ulazi 650 zastupnika, ali za većinu je dovoljno sakupiti potporu 322, jer sjevernoirski Sinn Fein sa svojih pet zastupnika odbija sjediti u parlamentu u Londonu.

U Ujedinjenom Kraljevstvu gotovo svakodnevno se provode istraživanja javnog mnijenja i ako želite znati detaljnije podatke, možete ih pronaći na adresi ukpollingreport.co.uk/, a ako se želite poigrati sa sklapanjem vlade Ujedinjenog Kraljevstva, The Economist je napravio interaktivnu aplikaciju koju možete isprobati ovdje

Izbori u Ujedinjenom Kraljevstvu utjecat će izravno i na budućnost Europske unije jer je Cameron, suočen sa snažnim pritiscima euroskeptika unutar svoje stranke i antieuropske retorike Nigela Faragea i njegove Stranke za neovisnost Ujedinjenog Kraljevstva (UKIP), obećao raspisivanje referenduma o ostanku u toj zajednici, ako pobijedi na izborima, do kraja 2017. godine. Analitičari se slažu da bi izlazak tako moćne zemlje iz EU-a bio velik udarac za obje strane.

Ta se pobjeda sada čini prilično neizvjesnom. Sasvim je sigurno da će nakon izbora konzervativci i laburisti za sastavljanje vlade, što je novost u tamošnjem političkom sustavu, morati potražiti partnere pa važnost malih stranaka raste. Iako je izgubila referendum o nezavisnosti, Škotska nacionalna stranka, kao treća politička snaga u državi s očekivanih pedesetak mandata mogla bi presuditi ove izbore.

Njezina popularnost među tamošnjim stanovništvom nikad nije bila veća zbog nepovjerenja prema strankama iz Londona. U Škotskoj se u prošlosti glasalo za laburiste i liberale, a konzervativci ondje nemaju nikakvu potporu. Zbog svega analitičari previđaju da je koalicija laburista i škotskih nacionalista najizvjesnija buduća vlast u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Nastavak rada dosadašnje vladajuće koalicije konzervativaca i liberalnih demokrata malo je vjerojatan zbog velikog pada liberala. Previđa im se oko 25 mjesta u parlamentu. Konzervativci se, osim liberalima koji tvrde da su u sredini i da mogu i s jednim i s drugima, mogu obratiti još samo minijaturnim sjevernoirskim strankama unionistima i socijaldemokratima koji osvajaju tek pokoji mandat i UKIP-u, koji je poručio da bi mogao surađivati s Cameronom pod određenim uvjetima samo da blokira vladu laburista i škotskih nacionalista. No UKIP bi trebao ostvariti mnogo bolji rezultat od svega četiri mjesta u parlamentu koja mu previđaju ankete da taj plan uspije.

Laburisti, osim na škotske nacionaliste, mogu računati i na velške iz stranke Plaid Cymru koji bi mogli dobiti do pet zastupničkih mjesta i poduprijeti Milibanda ako koalicija laburista i SNP-a ne uspije osigurati parlamentarnu većinu. Matematika nije naklonjena konzervativcima, a dodatno je zakomplicirana sustavom glasovanja koji može dovesti do velikih odstupanja.

Zašto četvrtak

U Velikoj Britaniji od 1935. običajno se glasa četvrtkom, ali tek je 2011. to postalo i zakon: izbori se moraju održati prvog svibanjskog četvrtka svakih pet godina. Neki vjeruju da je ta tradicija počela jer je četvrtak u većini mjesta bio sajmišni dan pa bi se slili ljudi iz raznih krajeva što bi im omogućilo da usput i glasaju. Druga popularna teorija kaže da je četvrtak odabran kako bi se smanjila mogućnost političke praznine jer se preko vikenda stigne sastaviti nova vlada. A treća da se petkom isplaćivala nadnica pa je zato četvrtkom manje pijanih na biralištima. (H)