Svijet SUSJEDI U KRIZI

Slovenija: Raste otpor najavljenom 'poreznom udaru'

Prijedlog slovenskog ministra financija Francija Križaniča da se poveća porezna stopa na godišnje prihode koji prelaze 37.000 eura izazvao je žestoke javne reakcije, ali i neslaganje u koalicijskoj vladi Boruta Pahora

Prijedlog slovenskog ministra financija Francija Križaniča da se poveća porezna stopa na godišnje prihode koji prelaze 37.000 eura izazvao je žestoke javne reakcije, ali i neslaganje u koalicijskoj vladi Boruta Pahora.

Komentirajući Križaničev prijedlog povećanja poreza, stručnjaci govore i o 'populizmu' koji neće riješiti veliki pad proračunskih prihoda s kojim se suočila sadašnja slovenska vlada.

Ministar financija Franci Križanič član je Socijalnih demokrata (SD), stranke koju vodi predsjednik vlade Borut Pahor.

Križanič je u utorak na sjednici vlade, koja je raspravljala o rezanju proračunskih troškova u iduće dvije godine, predočio zamisao o promjenama postojeće ljestvice oporezivanja prihoda.

Rast poreza

Godišnja bi se primanja koja prelaze iznos od 37.000 eura bruto umjesto sa 41 posto oporezivala bi se sa 50 posto, dok bi se oporezivanje nižih plaća smanjilo, piše u srijedu slovenski tisak.

Križanič je tom prilikom rekao da vlada za sada ne planira povišenje stope PDV-a kako bi nadomjestila pad proračunskih prihoda te da bi ukupni učinak promjene porezne ljestvice na državne prihode bio neutralan.

Križaničev prijedlog odmah je doživio jake kritike i distanciranje u samoj vladi.

Dodatno povećavanje poreznih stopa na iznadprosječne plaće negativno bi djelovalo na radnu motivaciju i izlazak iz krize, rekao je za ljubljanski dnevni list 'Dnevnik' ministar gospodarstva Matej Lahovnik, član koalicijske stranke Zares.

Reagirali su priopćenjem i Liberalni demokrati (LDS) ministrice unutarnjih poslova Katarine Kresal koji su također protiv poreznih promjena.

'Cilj porezne politike ne smije biti dodatno oporezivanje najproduktivnijeg dijela stanovništva, nego smanjivanje poreza gospodarstvu i efikasnije ubiranje postojećih poreza', navela je u priopćenju za javnost Liberalno-demokratska stranka. Ta stranka predlaže da se umjesto poreza na visoke plaće uvede porez na luksuznu robu, poput jahti, zrakoplova i luksuznijih automobila, te da se dodatno oporezuje višak stambenog prostora.

Slovenski mediji prenose ocjene stručnjaka za porezni sustav koji kažu da bi dodatno oporezivanje viših platežnih razreda izazvalo povećanje sive ekonomije i netransparentno isplaćivanje raznih dodataka.

Populizam i dodvoravanje

Iznose se i ocjene o pokušaju Križaničeva 'poreznog udara' na srednju višu društvenu klasu koja je 'najvažniji element gospodarskog razvitka'.

Uz to, ministru i onima koji stoje iza ideje o povećanju poreza upućene su i kritike zbog 'populizma' i neprimjerenog političkog dodvoravanja socijalno najugroženijim slojevima.

Čuju se i mišljenja da bi poštenije bilo da država razmisli o povećanju PDV-a, što bi imalo neutralni učinak na sve kategorije stanovništva, a istodobno bi realno povećalo državne prihode.

Uglavnom svaka vlada so sada mijenjala je poreznu ljestvicu na početku svog mandata, a nova porezna reforma postala je aktualna i zbog ovogodišnjeg dramatičnog povećanja proračunskog deficita na 5 posto, te nedavno objavljene studije po kojoj Slovenija spada u sam vrh zemalja s najvišim poireznim opterećenjima.

Prema ovih dana objavljenom istraživanju KPMG International koje je obuhvatilo 86 zemalja, Slovenija vodi na popisu država s velikim poreznim davanjima (ispred Hrvatske), s prosječnom poreznom stopom od 54,9 posto ukupno, u što su uključeni porez na dohodak i socijalna davanja.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još