Očekuje se da će palestinska rezolucija, koja bi sadašnji status stalne promatračke misije Palestine promijenila iz 'entiteta' u 'promatračku državu nečlanicu', kao što je Vatikan, lako proći u Općoj skupštini. O rezoluciji bi se trebalo glasovati iza 15 sati po lokalnom vremenu u New Yorku, odnosno iza 21 sat po srednjoeuropskom vremenu.

Do sada su 132 države priznale palestinski teritorij kao suverenu državu, pa potrebnih 97 glasova u Općoj skupštini, u kojoj su 193 zemlje, vjerojatno nije upitno, smatraju analitičari.

Izrael, SAD i šačica drugih članica planiraju glasovati protiv onoga što smatraju većinom simboličkim i kontraproduktivnim potezom Palestinaca. Američka državna tajnica Hillary Clinton ponovila je u srijedu, dan prije izglasavanja palestinskog statusa države promatrača u UN-u, da samo izravni pregovori s Izraelom mogu dovesti do osnivanja palestinske države.

Palestinski predsjednik Mahmud Abas vodio je kampanju za prikupljanje potpore za rezoluciju i više od 12 europskih vlada ponudilo mu je svoju podršku nakon ovomjesečnog osmodnevnog sukoba između Izraela i islamista u Pojasu Gaze.

Do srijede poslijepodne svoju potporu palestinskoj rezoluciji obećale su Austrija, Danska, Norveška, Finska, Francuska, Grčka, Island, Irska, Luksemburg, Malta, Portugal, Španjolska i Švicarska. Velika Britanija je rekla da je spremna glasovati 'za', ali samo ako Palestinci ispune određene uvjete.

Diplomati su rekli da očekuju da će Češka glasovati protiv, a Njemačka je izjavila da ne može podržati rezoluciju te da će biti suzdržana, kao i Estonija i Litva.

Hrvatska još nije sigurna kako će glasovati. 'Hrvatska je radila na tome i nadala se, a glasovat će kao većina' članica EU-a, kazala je za Hinu glasnogovornica Ministarstva vanjskih i europskih poslova Danijela Barišić

Hanan Ašravi, visoka dužnosnica Palestinske oslobodilačke organizacije, izjavila je da su pozitivne reakcije europskih država ohrabrujuće i da su poslale poruku nade svim Palestincima.

'Ovo predstavlja povijesnu prekretnicu i priliku za svijet da ispravi veliku povijesnu nepravdu koju trpe Palestinci od uspostave države Izrael 1948.', kazala je.

Hamas, koji nadzire Gazu, dosad se protivio diplomatskoj akciji palestinskih vlasti u UN-u, no u nedjelju je šef Hamasa Halid Mešal telefonirao Abasu i najavio da je podržava.

Američki Kongres zaprijetio je ukidanjem financiranja palestinske vlasti, odnosno nekih 200 milijuna dolara koje je Washington obećao. Moguć je i američki prekid financiranja bilo koje UN-ove agencije kojoj bi Palestinci mogli pristupiti kada se njihov status unaprijedi. Izrael je pak zaprijetio da će zadržati porez koji prikuplja za Palestinsku samoupravu. No unatoč prijetnjama Abas nije odustao.

Novim statusom Palestinci neće u UN-u imati pravo glasa, ali će moći pristupiti u njegove brojne agencije.

Neke su zemlje izrazile bojazan da bi podizanje palestinskog statusa u UN-u omogućilo palestinskoj vlasti da podigne tužbu protiv Izraela pri Međunarodnom kaznenom sudu (ICC).

Novi status ne znači da će Palestinci 'pohrliti svemu što je vezano uz UN' te ako se Izrael bude ponašao u skladu s međunarodnim zakonom, 'nitko ga neće tužiti', rekao je palestinski predstavnik u UN-u Rijad Mansur.

Međutim, bude li Izrael kršio rezolucije Vijeća sigurnosti, primjerice nastavkom gradnje naselja - ratnim zločinom u skladu s Međunarodnim kaznenim sudom i Rimskim statutom - tada će Palestinci poduzeti korake, rekao je Mansur.

Palestinci su prošle godine tražili status punopravne zemlje članice UN-a, ali kako je to procedura koja mora proći kroz Vijeće sigurnosti, njihov je zahtjev propao zbog američke prijetnje vetom.