Slovenski šef diplomacije Karl Erjavec u ponedjeljak je rekao da je definiranje parametara komplicirane svađe oko banke, koja datira u razdoblje kolapsa Jugoslavije, 'preduvjet' slovenske podrške pristupa Hrvatske Europskoj uniji, izvijestila je ljubljanska informativna agencija STA. Hrvatska se ne može pridružiti EU-u bez ratifikacije svih članica bloka, uključujući susjednu Sloveniju. Hrvatska je na redu za pridruživanje u srpnju 2013. Hoće li ova prepirka to onemogućiti?

Dvije države svađaju se oko rješavanja 172 milijuna eura duga Ljubljanske banke, koja je u jugoslavenskoj eri imala sjedište u Sloveniji, hrvatskim štedišama.

Ljubljanska banka bila je snažan 'brend' širom Jugoslavije, no dok se država raspadala početkom 90-ih, banka se hitro povukla iz Hrvatske i odredila štedišama kratko razdoblje za potraživanje novca. Ušteđevina više od 130.000 Hrvata, kao i mnogih Bošnjaka, ostala je zarobljena u Sloveniji. Mnogi su pokrenuli sudske procese protiv Ljubljanske banke i njezine pravne sljednice Nove Ljubljanske Banke (NLB). (Usput budi rečeno, NLB je od slovenske vlade ovoga mjeseca primila financijsku injekciju od 382,9 milijuna eura.)

Od tada, Slovenija tvrdi da se prijepor treba riješiti u sklopu pregovora o sukcesiji imovine bivše Jugoslavije, koju nadzire Banka za međunarodna poravnanja (BIS), koja smjera razriješiti niz takvih prepirki širom regije. U međuvremenu, Hrvatska inzistira na tome da je prijepor oko Ljubljanske banke bilateralno pitanje, između banke i njezinih klijenata te između Hrvatske i Slovenije.

U 2010., tadašnja hrvatska desničarska vlada konačno se složila na pregovore u okviru BIS-a. No čini se da je napredak neznatan, a nova izvješća govore da se nova, lijeva vlada u Zagrebu vraća na prvotnu poziciju. Erjavčeva izjava iz Bruxellesa sugerira da Slovenija sada smjera vezati problem uz pristup Hrvatske EU-u.

'Osobno, želim da se Hrvatska pridruži EU-u što je ranije moguće i da mi ratificiramo sporazum', rekao je Erjavec. 'No preduvjet za to je da riješimo pitanje Ljubljanske banke u skladu s obavezama koje je Hrvatska prihvatila kada je zatvarala poglavlje četiri (pristupni pregovori vezani uz slobodu kretanja kapitala).'

Prirodno, hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić prigovorila je tome. 'Uvjerena sam da Hrvatska i Slovenija trebaju europsko partnerstvo i zato se ta dva pitanja trebaju rješavati odvojeno', rekla je hrvatskoj informativnoj agenciji Hini s istom sastanka u Bruxellesu.

Napeti odnosi sa Slovenijom, osobito granični sporovi, još 2009. usporili su pristup Hrvatske EU-u.

No Davor Gjenero, hrvatski politički analitičar i stručnjak za granični spor, smatra da obje strane pretjeruju po pitanju Ljubljanske banke - baš kao i svojedobno s teritorijalnim sporenjima - kako bi zamaskirale domaće političke neuspjehe. Rastući pritisak u Sloveniji odnosi se na opasnu fiskalnu poziciju, uz nagovještaje mogućeg međunarodnog paketa financijske pomoći. U međuvremenu, u pitanje je dovedena spremnost Hrvatske na pristup EU-u.

'Ne mislim da će se pristup EU-u naći pod stvarnom prijetnjom', rekao je Gjenero za FT. 'Postalo je uobičajeno da se prijepor povede svakog ljeta ili uoči izbora u Sloveniji (gdje će se predsjednički izbori održati u studenom) ili Hrvatskoj. Slovenija je trenutačno u ozbiljnoj političkoj krizi, društvo je podijeljeno između ljevice i desnice u nizu političkim pitanja, a pritisak na Hrvatsku uvijek je element u političkoj areni. Erjavec je populist koji pokušava osigurati svoju poziciju.'

Gjenero očekuje da će dvije države najesen postići dogovor, što će omogućiti Hrvatskoj da se priključi EU-u u posljednjem, 'iscrpljujućem procesu ratifikacije', bez da ijedna strana izgubi obraz. Međutim, sumnja da će u skoro vrijeme biti postignuto trajno rješenje, kojim će veliki iznosi gotovine biti vraćeni štedišama.