Svijet LINIĆ SMIRUJE GRAĐANE

'Događaji u Italiji ne trebaju zabrinjavati hrvatske štediše'

Pad kreditnog rejtinga talijanskih banaka, među kojima su i dvije koje djeluju u Hrvatskoj, ne treba zabrinjavati njihove štediše i oni mogu mirno spavati, izjavio je u utorak u Bruxellesu hrvatski ministar financija Slavko Linić

'Oni nemaju apsolutno nikakva razloga za zabrinutost. Pad kreditnog rejtinga nema nikakve veza sa štedišama i svi oni mogu mirno spavati. Sustav je stabilan, a kredibilnost banaka se prije svega odnosi na kreditiranje i ulaganje, a štediše se apsolutne sigurne', rekao je Linić zamoljen da komentira odluku američke rejtinške agencije Moody's, koja je snizila rejting za 26 talijanskih banaka, među kojima i dvije banke koje djeluju i u Hrvatskoj, Intesa San Paolo i Unicredit.

Ista je poruka i zamjenika guvernera HNB-a Borisa Vujčića. 'Pad rejtinga talijanskih banaka odražava nekoliko stvari, jedna je pogoršanje kvalitete aktive, druga je okruženje koje je sve lošije u eurozoni, treće su uvjeti financiranja na tržištima, ali to nije nešto što bi trebalo zabrinjavati hrvatske štediše pogotovo što te banke, bar one koje su prisutne u Hrvatskoj, i dalje imaju dovoljno dobar rejting', rekao je Vujčić.

193838,193719,193574,191276
Linić i Vujčić sudjelovali su u Bruxellesu na sastanku ministara financija zemalja članica Europske unije. Na sastanku se razgovoralo i o pretpristupnim ekonomskim programima (PEP) Hrvatske, kao pristupajuće zemlje, te zemalja kandidata.

Linić je rekao da je hrvatski PEP, koji se radi za dvogodišnje razdoblje, dobio 'prolaznu ocjenu' ministara financija zemalja članica Europske unije.

Hrvatski ministar financija je komentirao i različite procjene rasta hrvatskog BDP-a između hrvatske vlade i Europske komisije. Vlada za ovu godinu predviđa rast od 0,8 posto, dok je Komisija u svojim ekonomskim prognozama najavila pad od 1,2 posto.

Linić je rekao da predviđanja o padu nisu uzela u obzir investicije koje će vlada pokrenuti ove godine. 'Mi ove godine očekujemo rast investicija od sedam posto u odnosu na prošlu godinu i to je osnovni razlog za različita predviđanja. Na vladi je da doista poduzme sve, jer se prije svega očekuje rast u državnim investicijama, vezano uz Hrvatsku elektroprivredu, Inu, željeznice, ulaganja u vodovodne sustave i sustave za pročišćavanje otpadnih voda. Sve te investicije vlada kroz svoje ministre može kontrolirati', rekao je Linić dodajući da razumije određenu sumnjičavost, jer je teško vjerovati da se u godinu dana može ostvariti toliko bitna promjena. 'Na vladi je da to dokaže', rekao je.

Linić je rekao da su sve planirane investicije vezane prije svega na smanjenja uvoza električne energije, plina, naftnih derivata, a ne na izvoz i da stoga u punoj manjoj mjeri ovise o vanjskom okruženju.

Te investicije također znače i više radnih mjesta i bolje makroekonomske pokazatelje, rekao je.

Linić je rekao i da eventualni izlazak Grčke iz eurozone ne bi ostavio nikakvih posljedica na položaj Hrvatske te da ne očekuje lančanu reakciju i širenje krize na druge članice eurozone u slučaju izlaska Grčke.

'Ne bih se opterećivao sudbinom eura, niti bih rekao da bi eventualni izlazak Grčke izazvao lančanu reakciju', rekao je Linić, dodajući da je po njegovu mišljenju veći problem sadašnje rasprave o tome što je to fiskalna disciplina i izbor novog francuskog predsjednika, koji tom fiskalnom paktu želi dodati i gospodarski rast, vezati štednju s rastom. 'Tu će trebati uložiti više energije da se nađe dobar kompromis', rekao je.

Boris Vujčić je najave o mogućem istupanju Grčke iz eurozone nazvao spekulacijama, koje su sada nešto pojačane zbog vrlo komplicirane unutranjopolitičke situacije u toj zemlji. 'Moje je osobno mišljenje da Grčka od izlaska iz eura ne bi imala puno koristi, a ne bi je imala ni eurozona', rekao je Vujčić.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još