Podaci do kojih je tportal došao propitujući praksu u zemljama razvijene demokracije i nama bliske Slovenije govore da se takvi potezi promatraju kao eklatantan sukob interesa i dobar poligon za korupciju.

Velika Britanija, Francuska, Italija, Njemačka i Slovenija izričito se protive imenovanjima političara u Nadzorne odbore. I dok je u Italiji to teoretski moguće po zakonu da se to dogodi, u Velikoj Britaniji bi se takva situacija smatrala čistim sukobom interesa, jer izabrani političar ne smije obavljati nijednu drugu javnu funkciju koja bi ga mogla dovesti u sukob interesa pa čak i izazvati sumnju da bi se mogao naći u sukobu interesa.

U iznimnim slučajevima, ako ministar želi zadržati drugu javnu funkciju, mora tražiti dozvolu stalne komisije i nezavisnih savjetnika koji daju mišljenje o tome bi li takva situacija bila sukob interesa. Susjedi Talijani, iako zakonom nije zabranjeno, naprosto ne imenuju političare u NO-e državnih i javnih tvrtki, jer bi to izazvalo skandal i sumnje u korupciju. Čak se ni notorni Silvio Berlusconi nikad nije usudio povući sličan potez, iako nije prezao od poteza koji su se smatrali teškim sukobom interesa.

U Francuskoj je država u nadzornim i upravnim odborima javnih tvrtki predstavljena preko visokih službenika. 'Po Ustavu funkcija ministra nespojiva je s 'obavljanjem bilo koje druge profesionalne aktivnosti', rekli su nam u veleposlanstvu Francuske.

Dakle, ministar ne može predstavljati državu unutar odbora javnih tvrtki. Uloga predstavljanja države u javnim tvrtkama povjerena je mahom javnim službenicima kategorije A, koji imaju diplomu ENA (l'Ecole Nationale d'Administration) ili koji su prošli kroz zasebne natječaje ministarstava.

185078,182305,184912,181144

Kod naših susjeda Slovenaca imenovanja u Nadzornim odborima provodi Agencija za upravljanje kapitalnim ulaganjima, koja je u tu svrhu usvojila dokument u kojem stoji da javni službenici i politički dužnosnici nisu podobni kandidati za članove nadzornih odbora.

'Profesionalni dužnosnici ne smiju biti članovi odnosno obavljati djelatnosti upravljanja, kontrole ili zastupanja u poduzećima, gospodarskim interesnim udruženjima, zadrugama, javnim ustanovama, javnim fondovima, javnim agencijama i drugim osobama javnog ili privatnog prava, osim u društvima i političkim strankama. Zabrana se odnosi i na neprofesionalne gradonačelnike i zamjenike gradonačelnika ako obavljaju svoju funkciju u općini koja je povezana s tim pravnim osobama', kazali su u veleposlanstvu Slovenije.

U Njemačkoj na saveznoj razini ministri nisu članovi nadzornih odbora, no stvar je drukčija kada se dođe na pokrajinski nivo. Primjerice, u Nadzornom odboru Bayerische Landesbank sjedi bavarski ministar financija. Zanimljiv je i slučaj pokrajine Niedersachsen, koja ima veliki upliv na poslovanje Volkswagena, u čijem Nadzornom odboru sjede i političari. Što pak njemački mediji opisuju kao 'poziv na korupciju'.

EU prigovara Hrvatskoj principijelno pokušaj da se u bilo koji NO državnih i javnih poduzeća imenuje ministre, ali vlast inzistira da se čini razlika kad je riječ o Ini i ustrajava u imenovanju članova Vlade u NO te tvrtke.

Glavni argument zašto hrvatska Vlada želi ministre uvesti u Nadzorni odbor Ine je ostavština bivšeg premijera Ive Sanadera kojemu se sudi za korupciju. Radimir Čačić i Slavko Linić tvrde da je bitno da uđu u Nadzorni odbor te strateški važne hrvatske tvrtke kako bi se razjasnila priča oko prodaje Ine i upravljačkih prava MOL-u, jer je riječ o nacionalnom interesu. Neven Mimica nedavno je za tportal izjavio da će 'EK dokazati da javni natječaji ne sprečavaju sukob interesa kad je riječ o imenovanju ljudi iz politike u nadzorne odbore javnih i državnih tvrtki'.

Mišljenje politologa Damira Grubiše podudara se s našim nalazima. 'Praksa pokazuje da se u većini europskih zemalja sudjelovanje političara u radu javnih i državnih poduzeća smatra sukobom interesa, jer bi političari trebali braniti opće interese svih građana, a kada se uključe u rad poduzeća koja se nalaze na tržištu, onda pak zastupaju parcijalni interes', kazao je Grubiša. Dodao je da se ta praksa ne poštuje u tranzicijskim zemljama te je posebno istaknuo baltičke zemlje u kojima političari sudjeluju u radu nadzornih odbora državnih i javnih tvrtki.