Svijet SUMORNA ATMOSFERA GOSPODARSKOG FORUMA

Propada li kapitalizam u Davosu?

Peti Svjetski gospodarski forum - otkako je počela kriza - dosada je uvjerljivo najdepresivniji. S problemima eurozone kao središnjom temom, mnogi se pitaju nije li kapitalizam 20. stoljeća neprimjeren društvu 21. I ove godine uočljiv je manjak sudionica, premda je najveći unazad 40 godina. Prošle su godine žene činile 16, a ove 17 posto gostiju

Prvi je dan u Davosu protekao u znaku pitanja 'Propada li kapitalizam? – naziv pod kojim je magazin Time organizirao jednu od panel diskusija. Kao odgovor moglo se čuti nekoliko mišljenja, od onog da je kapitalizam najgori sustav, osim svih ostalih sustava, do toga da je izgubio svaki moralni kompas i rezultirao u društvenim nemirima. Bez obzira na to koji je točan odgovor, a malo je vjerojatno da će se iskristalizirati u pesimističnoj graji Svjetskog ekonomskog foruma, činjenice kažu da je od početka recesije 200 milijuna ljudi izgubilo posao.

Kako prenosi The Guardian, možda je dovoljan uspjeh da se za početak uopće postave prava pitanja, poput onog 'Nije li kapitalizam 20. iznevjerio društvo 21. stoljeća ?'. Četrdeset posto sudionika Foruma odgovorilo je na pitanje nedvosmislenim da, 20 posto ne. Kakvi god bili postoci, apetit za promjenom još uvijek nije dovoljno jak. Točnije, nije dovoljno jak među sudionicima. Na oko 20 minuta udaljenosti od konferencijske dvorane, glas su podigli prosvjednici iz pokreta Occupy, mahom švicarski studenti lijeve provenijencije koji su ovoga puta umjesto šatora podigli iglue i u zrak pustili balone s porukom 'Hey, WEF (akronim od World economic forum op. a.), gdje je ostalih 6.9999 milijardi lidera?

Naravno, upitno je koliko je Svjetski gospodarski forum jak i utjecajan. Dovoljno je znati to da se Kina uopće nije zamarala slanjem svojih delegata, i to prvi put unazad 30 godina. Niti je to učinio itko iz Engleske banke ili američkih Federalnih rezervi, piše The Guardian.

Angela Merkel
otvorila je trodnevni skup očekivanom kolekcijom ideja. Mjere štednje moraju biti popraćene strukturalnim reformama koje će povećati zaposlenost, pogotovo u zemljama eurozone. 'Nije čudo da je mladim ljudima euro sve manje prihvatljiva opcija', rekla je. Sve za njemačku kancelarku - na Forumu prozvana 'kula snage' - pokazuje prema većoj političkoj i fiskalnoj uniji, no još je uvijek nepomično protiv sve očiglednijeg rješenja europske krize, štampanju svježeg novca Središnje europske banke i posljedične inflacije.

Prvi su dan obilježili i ekonomist Nouriel Roubini i George Soros. Prvi se priklonio američkoj viziji izlaska iz globalne recesije, tj. poticajima, za razliku od europskog taktiziranja sa mjerema štednje. Roubini je mišljenja da je politička reakcija na krizu samo dodatno pogoršala stvari. 'Europa ne treba više štednje, nego više rasta', zaključuje.

Soros je pak ponovio kako bi kaotični rasap eura došao s cijenom koju si nitko ne može priuštiti, ni Europa, niti ostatak svijeta. Alternative nema – euro mora preživjeti, poručuje Soros.

Drugi je dan protekao u znaku Velike Britanije. Na pozadini podatka koji je isplivao netom prije – britanski BDP je u posljednjem kvartalu 2011. pao za 0,2 posto – David Cameron je održao maćehinski govor u kojem je pozvao ostatak Europske unije da se zauzme za jaču probiznis politiku. Kulminacija govora bila je rečenica u kojoj sasipa oganj na ideju ostatka europskog kluba da se oporezuju financijske transakcije. To bi , za Camerona, bila potpuna ludost.

Nešto je intrigantniji bio laburist Peter Mandelson, bivši član europski povjerenik za trgovinu i sve žešći protivnik ekstremnom bogaćenju financijskih elita. 'Više nisam opušten pred činjenicom da pojedinci mogu postati bolesno bogati te da je dovoljno da plaćaju porez', rekao je Mandelson za kojega je neoprostivi minus globalizacije taj što je ubio srednju klasu i povećao društvene nejednakosti. Prvoga je dana na jednoj od 'sešna' za iste tvrdnje bio izviždan od nekih bankara.

Dan je obilježio i Bill Gates na raspravi o hrani koja bi morala biti osigurana za sve, a Aung Sun Suu Kyi, burmanska opozicionarka i dobitnica Nobelove nagrade za mir, javila se videoporukom u kojoj traži podršku svjetskih vođa u izgradnji demokracije u Burmi.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još