Svijet CLINTON ZA FINANCIAL TIMES

Kako kapitalizam popravlja svijet?

Dobročinstvo, samo po sebi, neće riješiti svjetske probleme, a kapitalizam može vratiti ljude na posao, poručio je Bill Clinton, bivši američki predsjednik, gostujući kao kolumnist u serijalu 'Kriza kapitalizma' poslovnog dnevnika Financial Times

Predsjednik Clintonove globalne inicijative (CGI), čije se osobno bogatstvo procjenjuje na minimalno 85 milijuna dolara, ustvrdio je da 'oduvijek postoji jaz između onoga što neka vlada može pružiti i onoga što privatni sektor može proizvesti - upravo je to jaz koji dobrotvorne organizacije nastoje zatvoriti'.

'Dok svijet i nacionalne ekonomije evoluiraju, imamo priliku i odgovornost ponovno promisliti kako prevladati taj jaz i iznaći poveznicu između ekonomskih i društvenih izazova, tako da dobrobiti i mogućnosti budu dostupniji većem broju ljudi', poručio je Clinton.

'Oskudica generira srdžbu'


Takvo promišljanje, naveo je, nužno je jer ga zahtijevaju ljudi: 'od Zuccotti Parka do trga Tahrir, ljudi ustaju i poručuju da za prevelik broj građana postojeći sustavi ne funkcioniraju'.

Promišljanje je nužno i stoga jer je financijska kriza ogoljela činjenicu da je put kojim ide svijet 'nestabilan i neodrživ'. Preciznije, dok je globalni ekonomski sustav mnogima donio koristi, također je zaoštrio nejednakosti, kako unutar pojedinih zemalja tako i u međunarodnim odnosima. 'Prevelika nejednakost ne samo da pogađa siromašne i razbija snove srednje klase, ona ometa produktivnost i rast.'

I konačno, rastuća međuovisnost jača poveznicu između nacionalnih prosperiteta i prosperiteta u drugim zemljama. 'Teško je prodati stvari koje si ljudi ne mogu priuštiti', primjećuje pritom Clinton, dodajući da ekonomska oskudica generira političku srdžbu, sa svim njezinim skupim posljedicama.

Kao dobar primjer objedinjavanje društvenog i ekonomskog razvitka, Clinton navodi Haiti. Bivši američki predsjednik tamo je boravio početkom mjeseca, kada je primijetio velike promjene u zemlji. Te promjene, kaže, rezultat su energije nove vlade, ali umnogome i pristupa stranaca koji ne nameću vanjska rješenja, poput Clintonovog 'dobrog prijatelja' Denisa O’Briena i njegove Digicel Grupe. Oni ne samo da zapošljavaju 70.000 Haićana, već i obnavljaju čuvenu tržnicu Iron Market iz 19. stoljeća, otvarajući nova radna mjesta i sponzorirajući obrazovanje.

Walmart - 'primjer društvene odgovornosti'

'Počinjemo uviđati uspjeh novog pristupa i u drugim zemljama i sektorima: u pristupu zaklade Billa i Melinde Gates, u tvrtkama kao što su Walmart, Google i Procter & Gamble, koje su svoju korporativnu kulturu preokrenule u promoviranje društvene odgovornosti i povećanje zajedničkih vrijednosti', ustvrdio je Clinton.

Ribolov u mutnom

Između ostalog, Clinton nastoji pokrenuti 'bodre diskusije' svjetskih čelnika i najrazličitije preuzete obaveze generirane kroz svoju Globalnu inicijativu. Do današnjeg dana, članovi CGI-ja kroz više od 2.100 projekata već su unaprijedili, ili nastoje unaprijediti, živote gotovo 400 milijuna ljudi u 180 zemalja.

'Mnoge od tih obaveza odražavaju novi pristup rješavanju problema, bolje usklađujući interese i ciljeve privatnih korporacija, vlada i nevladinih organizacija. Nadilazeći njihove specifičnosti, cilj tih projekata jest da se izvučemo iz tih poslova – ne da generiramo perpetuirajuću ovisnost o pomoći', precizira Clinton.

To je, navodi, lekcija naučena kroz rješavanje krize AIDS-a, kada se farmaceutska industrija preobratila u sustav koji milijune ljudi širom svijeta opskrbljuje lijekovima i spašava živote po mnogo manjoj cijeni, istovremeno podižući profitabilnost uključenih tvrtki.

'Slične lekcije naučili smo u radu s poljoprivrednicima u Africi: pomažući im da dobiju pristup gnojivu, sjemenu i tržištima, možemo im pružiti održiviji način da izvuku svoje obitelji iz siromaštva nego što bi se ikada mogli nadati postići kroz tradicionalno dobročinstvo', naglasio je Clinton.

Prema njegovom mišljenju, privatno bogatstvo može učinkovito unaprijediti javna dobra kada vlada, privatna poduzeća i nevladine organizacije surađuju kako bi razmijenile znanja i provele trajna rješenja. Kada se usmjerimo više na budućnost nego sadašnjost, i kada naši financijski interesi budu usklađeni s društvenim interesima, bit ćemo bliži svijetu kakav svi želimo za svoju djecu', poručio je Clinton.

Kultura profita

Takvi napori, dakako, ne doprinose samo zajednicama kojima su usmjereni, već i korporacijama i filantropima, unoseći promjene u njihovo poslovanje, šireći njihova tržišta, obučavajući više potencijalnih radnika i pomažući u stvaranju kulture prosperiteta. 'Sve to povisuje profit, povećava ekonomsko uključivanje i pruža većem broju ljudi udio u zajedničkoj budućnosti', opisuje Clinton.

Zbog takvog razvoja događaja, unatoč aktualnim ekonomskim uvjetima, Clinton je 'pun nade za budućnost'. Aktualni problemi su rješivi jer za njihovo rješavanje postoje potrebna sredstva.

'Ono što nam treba su inovativnost, stvaralačka mašta i posvećenost. Najdjelotvorniji svjetski građani bit će oni koji uspiju objediniti svoje poslovanje i dobročiniteljsku misiju kako bi izgradili budućnost zajedničkog prosperiteta i zajedničke odgovornosti', zaključio je Clinton.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još