Svijet 20. ROĐENDAN MAKEDONIJE

Cirkus pod Aleksandrovim konjem

Pompoznim sletom u maniri socijalističkih parada, koji je obuhvaćao defile djece odjevene u stilizirane antičke odore ispod nedovršene, dvadeset i dva metra visoke 'trijumfalne kapije', a kulminirao puštanjem u upotrebu fontane pod spomenikom Aleksandru Velikom i koncertom najpopularnijih domaćih glazbenika, Makedonija je proslavila svoj dvadeseti rođendan. Ili, još preciznije – proslavili su ga stranačko vodstvo vladajućeg VMRO-DPMNE-a i njihovi simpatizeri

Makedonija je jedina bivša republika SFRJ koja je federaciju napustila mirnim putem, nakon referenduma održanog 8. rujna 1991. kad se gotovo tri četvrtine njezina stanovništva izjasnilo za njezinu nezavisnost. Referendum su bojkotirali Albanci, koji će se za status konstitutivnog naroda izboriti oružanim sukobom iz 2001, okončanim Ohridskim dogovorom koji im jamči zastupljenost u tijelima vlasti proporcionalnu zastupljenosti na popisu stanovništva (22 posto).

Ipak, daleko veći problem za Makedoniju od napetosti između dvaju konstitutivnih naroda jest činjenica da je, dvadeset godina nakon njezine neovisnosti, Ujedinjeni narodi ne priznaju pod njezinim ustavnim imenom, iako više od polovice njihovih članica to čini. Razlog je, dakako, spor s Grčkom, koja blokira prijem Makedonije u međunarodne institucije smatrajući da ime 'Republika Makedonija' odražava pretenzije prema sjevernoj grčkoj pokrajini istog imena, ali i prema povijesnom nasljeđu antičke Makedonije.

I nakon što su godinama postsocijalistički makedonski lideri u ovom sporu taktizirali i činili ustupke, mladoj vladajućoj garnituri na čelu s Nikolom Gruevskim, koja zemljom vlada od 2006. pukao je film. Krenuli su provocirati Grke gdje god stignu kiteći se perjem antičkog nasljeđa kroz megalomanski projekt 'Skopje 2014.', kojim bi glavni grad Makedonije trebalo postati nova Akropola, istodobno korištena u domoljubne i turističke svrhe. Tako je vizija japanskog arhitekta svjetskog glasa Kenza Tange, koji je isplanirao Skoplje nakon potresa 1963, prerasla u poligon za kvaziantičke eksperimente po principu 'gdje ima mjesta, ti zgradu ili spomenik posadi'.

A jučerašnja proslava 20. rođendana Makedonije bila je klimaks ovoga projekta - kičasti megalomanski cirkus kakav nismo vidjeli od zlatnih dana najluđih postsovjetskih diktatora poput kazahstanskog Nursultana Nazarbajeva ili pokojnog Turkmenbašija.

Od tuđmanovskog defilea do folk-pop-rock terevenke


Početak je, u tom smislu, bio relativno skroman – defile makedonskih policijskih, vojnih i počasnih postrojbi pojačan nadlijetanjem avijacije sastavljene od tri MIG-a podsjetio je tek na parade Franje Tuđmana na Jarunu. Potom su ispod novoizgrađene Porte Makedonija prodefilirale uvježbane dječje 'postrojbe', odjevene u stilizirane antičke odore, a da netko ne bi slučajno puno prigovarao zbog zloupotrebe djece u političke svrhe, brzo su ih smijenile falange odraslih Aleksandrovih ratnika.

Nakon polusatne kazališne predstave pripremljene specijalno za tu priliku, u kojoj se u kratkim crtama prepričava povijest Makedonije (antičko doba je u predstavi prikazano kao san), predsjednik Đorđi Ivanov prešao je most na Vardaru i položio Deklaraciju o neovisnosti u aulu novootvorenog Muzeja makedonske borbe za državnu samostalnost. Pritom je održao govor o svenacionalnom pomirenju i europskom putu zemlje, propustivši spomenuti da proslavi 20. rođendana Makedonije ne prisustvuje nijedan oporbeni političar i nijedan strani državnik (vlast se pravdala objašnjenjem kako nije zvala čelnike stranih država da im ne pravi problem s Grčkom).

Izvedba pjesme 'Biser balkanski', makedonskog folk megahita s teritorijalnim pretenzijama prema Pirinskoj i Egejskoj Makedoniji
Cijela se svita potom vratila na drugu stranu Vardara, gdje je s oduševljenjem popratila drugi klimaks večeri – puštanje u upotrebu fontane pod 22 metra visokim spomenikom Aleksandru Velikom s rasvjetom koja mijenja boju, praćeno šlagerom u izvedbi makedonske Kylie Minogue, Karoline Gočeve, koja se nalazila na kranu i nosila haljinu dugu 350 metara!? Otprilike toliki bio je i promjer antičke makedonske zastave s Vergininom zvijezdom, koja se cijelo vrijeme vijorila u publici. Kome ni to nije dosta, mogao je uživati u 45-minutnom govoru premijera Gruevskog, čije chavezovsko predavanje o Makedoniji jučer, danas i sutra pojačano citatima Aleksandra Velikog (!?) narod prati s povremenim krikovima potpore (osobito kad obeća da Makedonija nikad neće mijenjati ime), ali uglavnom u tišini tako grobnoj da se moglo čuti šuštanje vode koju lavovi bljuju u Aleksandrovu fontanu.

Vladajuća vrhuška potom se prebacila pred pozornicu, gdje je naredna tri sata stojeći (!?) ispratila koncert 'Najbolje od Makedonije', u organizaciji vladine Agencije za mlade i sport, koja je uoči 20. rođendana Makedonije organizirala izbor najboljih makedonskih pjesama svih vremena. Među regionalno popularnim zvijezdama poput Vlatka Stefanovskog ili Kaliopi tako su se provukli i izvođači poput Sonje Tarčulovske, supruge Johana Tarčulovskog, jedinog Makedonca osuđenog za ratni zločin u Haagu, s numerom 'Izdajnici i junaci'. Vrhunac 'zabavnog programa' bio je nastup stanovite Tatjane s pjesmom 'Ace, Ace, aj što si ubav', uz vrckavo namigivanje Aleksandru Velikom na konju.

Ako ste se izgubili u ovom nadrealnom cirkusu, možete tek zamisliti kako je Makedoncima. Jer mi u Hrvatskoj se ipak tek svakih par godina zabavimo ponekim otkrićem da smo Iranci, Stari Balkanci ili što već, a u Makedoniji, kad već ne mogu promijeniti ništa po pitanju imena i spora s Grčkom, očito je potpuno normalno da u uredu premijera smišljaju ovakve ludorije i surfaju Wikipedijom u potrazi za prigodnim citatima Aleksandra Velikog za govor. E, pa, evo jednog koji su zaboravili: 'Ne plašim se vojske lavova koju predvodi ovca, plašim se vojske ovaca koju predvodi – lav.'

Video reportaža s proslave 20. obljetnice nezavisnosti Makedonije (Kajgana.com)
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još