Kulturmiks MEGALOMANIJA NA MAKEDONSKI NAČIN

Gradi se 'još ljepše i još starije' Skoplje

Ako ste mislili da je Horvatinčićev Cvjetni prolaz vrhunac urbanistički upitnog razmetanja kapitalom u regiji, dovoljno je otići do Makedonije da se uvjerite u suprotno. Ondje se, naime, vladinim novcem realizira projekt 'Skoplje 2014', glomazna arhitektonsko-spomenička cjelina čiji je cilj uvjeriti domaće stanovništvo i strane turiste da je središte makedonskog glavnog grada sublimat svjetske povijesti od Aleksandra Velikog naovamo

Autor citata iz naslova, ako ste zaboravili, bahati je trebinjski kamiondžija Božidar Vučurević koji je rečenicu o tome da će sagraditi 'još ljepši i još stariji Dubrovnik' izrekao kad ga je planirao rušiti. Sudeći prema svemu što smo proteklih dana vidjeli u Skoplju, usporedba nije neprimjerena, jer bageri građevinaca u mahnitom neimarskom zanosu planiraju prerovati svaki centimetar zemljišta u središtu grada, nadmeno odbacujući kritike stručne javnosti.

Politički makeover

O čemu je zapravo riječ? Prema planu autora projekta, centar Skoplja će za najmanje četiri godine krasiti petnaest novih, pretežno administrativnih zgrada, građenih u širokom stilskom rasponu od antike preko baroka do neoklasicizma. Oko njih će biti raspoređeni deseci spomenika znamenitih ličnosti i simbola iz makedonske povijesti, a preko rijeke Vardar bit će sagrađeno nekoliko novih mostova. Makedonski premijer Nikola Gruevski tvrdi da će cijeli projekt stajati tek 80 milijuna eura, no prema izračunima do kojih su došli mediji, cijena projekta će se popeti i do 200 milijuna.

U obrazloženju projekta koji nema ni službenu stranicu, već s javnošću komunicira putem proglasa na blogu, navodi se da će 'Skoplje 2014' donijeti otvaranje velikog broja radna mjesta u građevini i ugostiteljstvu, ali i uštede u javnoj upravi jer će državne institucije imati prikladan smještaj za koji neće plaćati najam.

Postavljanje lavova na most Goce Delčev
No, daleko je kontroverznija ona druga, politička komponenta projekta. Njome, naime, makedonska vlada želi povećati zastupljenost spomenika i skulptura koji asociraju na slavnu povijest ovog područja, s ciljem 'jačanja makedonskog identiteta'. Pritom se, dakako, misli i na spomenike antičkim junacima i drevne simbole, koji se postavljaju u inat susjedima, također često sklonima prisvajanju nasljeđa prošlosti.

Tako su, baš u trenucima našeg posjeta Skoplju, na portama cestovnog mosta preko Vardara osvanula dva brončana lava, izrađena u ljevaonici Marinelli u Firenzi i plaćena 'samo' milijun i 150 tisuća eura. Lavovi su odabrani kao drevni makedonski simbol koji se nalazi i u grbu revolucionarne organizacije VMRO, čijim se nasljeđem voli hvalisati vladajuća stranka VMRO-DPMNE. Susjedi su ovu provokaciju jedva dočekali, pa je Božidar Dimitrov, bugarski ministar za dijasporu, oduševljeno prokomentirao da je 'Skoplje prepuno bugarskih nacionalnih simbola i junaka poput Goce Delčeva i Dame Grueva'.

Slično natezanje možemo očekivati i s Grčkom, koju će usred intenzivnih pregovora o konačnom rješenju makedonskog pitanja nedvojbeno iznervirati spomenik Aleksandru Velikom. A ne treba ni napominjati da su svoj dio kolača prvi zatražili lokalni Albanci – čim se povela rasprava o spomenicima, Ali Ahmeti, predsjednik Demokratske unije za integraciju, koalicijskog partnera u vladi, poželio je da se među bistama nađu i one zaslužnih Albanaca.

KK
Kornelija Koneska
Kompleks ili nasljeđe


Ono što većinu makedonske javnosti, osobito predstavnike struke, najviše iritira jest upravo megalomanski pristup cijelom projektu koji, kako kaže arhitektica Kornelija Koneska, sugerira kompleks manje vrijednosti i frustracije.

'Glavnu ideološku komponentu – jačanje nacionalnog identiteta – smatram neprikladnom, čak i uvredljivom. Ne osjećam se nacionalno neidentificirano i nisu mi potrebni barokni i neoklasicistički elementi ni skulpture gotovo svih povijesnih ličnosti da bih ojačala svoj nacionalni identitet. Onaj tko se stalno vraća u prošlost, propušta sadašnjost, a i veći dio budućnosti', kaže Končeska, jedna od brojnih predstavnica struke koja već mjesecima kritizira ovaj projekt.

Nasuprot njoj, arhitekt Slobodan Živkovski, koji je projektirao buduću zgradu Ustavnog suda, smatra da suvremena arhitektura znači brisanje nacionalnog identiteta.

'Makedonski faktor u kreiranju antičkih vrijednosti podjednako je značajan kao i egipatski, grčki i slični u tom periodu. S obzirom na to da se deklariramo kao Makedonci, moramo biti svjesni i odgovorni prema nasljeđu koje trebamo poštivati i afirmirati', reći će Živkovski.

Vizualizacija projekta 'Skoplje 2014'
Mladi za, stariji protiv


I građani s kojima smo razgovarali u središtu grada podijeljeni su po pitanju ovog projekta. Mladi, koji zbog viznih ograničenja proteklih godina nisu puno putovali izvan zemlje, uglavnom odobravaju projekt, tvrdeći da je red da i Skoplje, kao i većina europskih metropola, ima središte grada bogato kulturnim znamenitostima. Stariji se, pak, s nostalgijom prisjećaju izgleda grada prije katastrofalnog potresa 1963. i komentiraju da gradu ovakav redizajn ne stoji dobro jer nije ukorijenjen u skopsku urbanističku tradiciju.

No, u jednome se svi slažu – bez obzira na to nastaje li pred njihovim očima 'Skoplje 2014' ili, kako neki podrugljivo kažu, 'Skoplje 2014. prije nove ere', bila bi bespovratna šteta uništiti pozitivne tekovine između ovih vremenskih odrednica. A upravo tome smo svjedočili slušajući zaglušujuću buku strojeva iz obližnjeg kultnog restorana Pirin planina, smještene uz Kameni most na lijevoj obali Vardara. Skromna kafana s ponajboljom telećom čorbom na Balkanu nagnula se na rub rupe iskopane pored novih spomenika Sv. Ćirilu i Metodu, kojom se dovode instalacijski vodovi u buduću zgradu ustavnog suda. Nadamo se da će i sljedeći put kad dođemo u Skoplje čorba biti podjednako ukusna…
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još