Svijet ENGLESKA : ZNANJE = 3 : 0

Studenti izgubili bitku protiv većih školarina

Baklje, štapovi, bacanje biljarskih kugli i boje na policiju očito nisu pomogli studentskim prosvjednicima u Londonu da spriječe najgore. Donji dom parlamenta izglasao je zakon po kojem će fakulteti u Engleskoj od 2012. moći povećati školarinu sa sadašnjih 30.000 na 80.000 kuna godišnje

Bilo je ovo najtješnje izglasavanje otkad je u Velikoj Britaniji na vlasti koalicija konzervativaca i liberalnih demokrata. U korist novog drakonskog zakona koji će engleskim studentima totalno zagorčati život s novim cjenikom školarina glasalo je 323 zastupnika Donjeg doma, dok je njih 302 bilo protiv. Iako su se u liberalnodemokratskim redovima prije izbora busali u prsa da neće glasački doprinijeti povećanju školarina, odjednom su nastupili s retorikom da je novi zakon progresivan i dugoročno garantira visoku kvalitetu Sveučilišta.

Napominjemo da je riječ o udaru na isključivo engleske studente. Velški, škotski i sjevernoirski sveučilištarci nisu dohvaćeni novim zakonom koji omogućuje fakultetima naplaćivanje i do trostruko većih školarina nego dosad.

Engleska je tako postala zemlja s praktički najskupljim javnim fakultetima na očaj i zgražanje tisuća studenata koji su se okupili na Trgu Parliament uz zvižduke, baklje i sukobe s policijom u kojima su letjele i biljarske kugle. Devetoro je pripadnika redarstvenih snaga hospitalizirano zbog težih ozljeda, a sve u pokušaju prosvjednika da se probiju iz kordona i krenu prema zgradi državne blagajne.

Svašta se pokušalo podvaliti kao argument za poskupljenje. Riječima predsjednika Liberalnih demokrata Nicka Clegga: 'Mogli smo smanjiti upisne kvote, mogli smo uštedjeti na studentskom standardu, mogli smo fakultetima uskratiti financijsku pomoć, bez da im ponudimo alternativno rješenje'. No da, alternativno rješenje i jesu ponudili, a to je da će 80-postotno smanjenje državnih subvencija Sveučilištu od 2012. godine plaćati studenti iz svojih džepova.

Masovni studentski prosvjedi u Londonu
To otprilike znači da će svi koji požele studirati morati računati na oko 300.000 kuna duga po završetku studija. 'Olakšica' koju donosi novi zakon je da se dug neće morati otplaćivati dok godišnja plaća zaduženog studenta ne bude prelazila 21.000 funti, što je ionako poprilično ispod prosjeka koji trenutačno iznosi 25.543 funte.

Cameronova i Cleggova svita je podnijela oštre napade laburista, a neki iz redova Liberalnih demokrata dali su ostavku na dužnost ili pak stavili mandat na raspolaganje. Mnogi tzv. backbencheri iz Cleggove stranke, tj. članovi parlamenta koji ne vrše nikakve funkcije u vladi, također su glasovali protiv ili apstinirali.

Neki su se nadali novoj 1968, mnogi su se zadivili nad standardno pasivnim engleskim studošima, među prosvjednicima je bio i pozamašan broj profesora i inog akademskog osoblja, no sve je to zameo vjetar prazne državne blagajne koja ne misli više iskrcavati lovu za još jednog povjesničara umjetnosti ili filozofa. Za prirodne i profitabilne discipline još će tu i tamo odriješiti kesu i ponuditi programe stipendiranja ili korporativnog sponzorstva, no potencijalna ergela humanista, umjetnika i studenata inih ekonomski uzaludnih smjerova odsad će morati početi razmišljati o farmaciji, biokemiji, financijskoj matematici ili okretati hamburgere u McDonaldsu.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još