Hrvatska SABORSKA SLOGA OKO ZAKONA O HRT-U

Zbog HRT-a procvala ljubav između oporbe i vladajućih

Javna rasprava koja se o Zakonu o HRT-u vodila godinu dana, čini se, ipak je urodila plodom. U Saboru je, nekim čudom, postignuto suglasje između oporbe i vladajućih koji su oko teme HRT-a vječito na suprotnim stranama

Da oko konačnog prijedloga Zakona o HRT-u neće biti velike saborske bitke, dalo se naslutiti već prošli tjedan na sjednici Odbora za medije, a potvrdilo se to i na današnjoj raspravi u sabornici.

Na njenom početku ministar kulture Božo Biškupić je, predstavljajući Zakon, kao glavnu novinu naveo petogodišnji ugovor koji bi potpisali HRT i Vlada, a u kojem bi se detaljno definirale programske obveze nacionalnog radija i televizije te izvor i iznos sredstava za njihovo emitiranje.

Što se tiče financiranja, novac za HRT dolazio bi iz pretplate te od komercijalnih prihoda od oglašavanja. Pri tome pretplata ne smije iznositi više od 1,5 posto prosječne neto plaće u državi za prethodnu godinu. Reklame se u razdoblju od 18 do 22 smanjuju s najviše devet minuta po satu na najviše šest minuta po satu, no takva će odredba trajati samo godinu dana, nakon čega će se minutaža smanjiti na najviše četiri minute po satu.

Ako se pita SDSS-ovog Milorada Pupovca, ali i klub HDZ-a koji je predložio amandman, ograničenje od šest minuta trebalo bi ipak ostati i nakon tih godinu dana, dok se ne provede rekonstrukcija HRT-a. Za Pupovca problem nije u minutaži nego u cijeni oglasnog prostora. 'Pitanje cijena oglašavanog prostora je također važno sredstvo koje bi trebalo staviti u funkciju tržišne utakmice. Ono što predstavlja problem u odnosu između komercijalnih kuća i javne kuće jest upravo u tome što javna kuća, ispričavam se, javni medij zapravo ruši cijenu i stvara dampinške uvjete cijene na tržištu oglašavanja, što privatni medijski oglašivači s pravom smatraju nečim što je protivno zakonu i protivno principima tržišnog natjecanja. Mislim da u tom pogledu ne bi trebala glavna dilema biti šest ili četiri minute, nego pitanje cijene oglašenog prostora', kazao je Pupovac.

S odredbama o minutaži kako je predloženo u Zakonu složio se HSS. 'Ovako uređen članak ostavlja prostor za zaradu i komercijalnim televizijama koje se bore na tržištu. U narodu bi rekli da smo ovakvim zakonskim rješenjem postigli da je vuk sit, a koza cijela', poručila je HSS-ova Marijana Petir.

Kod cijena oglasnog prostora zanimljiv amandman stigao je od Odbora za medije. Naime, prema prijedlogu Zakona, HRT je dužan javno objaviti cijene oglašavanja, no Odbor predlaže drugačije. 'Obzirom da komercijalni nakladnici nemaju obvezu javno objaviti cijene oglašavanja i ostalih komercijalnih usluga, a u smislu prodaje usluga oglašavanja HRT je na istom tržištu kao i komercijalni nakladnici, smatramo da propisivanje takve obveze samo HRT-u, a ne i drugim sudionicima, predstavlja narušavanje ravnopravnosti tržišnog natjecanja. Nitko ne analizira komercijalne medije (televizije) i cijene ili čak besplatne termine emitiranja koje one nude. Ako je HRT doista konkurencija u pogledu komercijalnog oglašavanja, onda je logično i fer prema svima na tržištu postaviti jednake uvjete i mjeriti ih istim mjerilima', kazao je predsjednik Odbora Nenad Stazić.

HRT-om bi ubuduće, prema prijedlogu Zakona, trebala upravljati Uprava, Nadzorni odbor (četiri člana, nakon javnog natječaja, bira Sabor na prijedlog Odbora za medije, a jednog Radničko vijeće HRT-a), te Programsko vijeće (11 članova, nakon javnog natječaja, bira Sabor na prijedlog Odbora za medije).

Pupovac se pritom založio da se više čuje glas novinara pri izboru glavnog urednika na televiziji i radiju. 'To mišljenje je sada savjetodavno. Programsko vijeće i Nadzorni odbor ne moraju držati do njega. Kao što smo imali slučajeve dosada da su novinari sa 50 i nešto posto ocijenili neke kandidate ili kandidatkinje, ali je Programsko vijeće unatoč tome te osobe izabralo na funkcije glavnog urednika (Pupovac je aludirao na izbor Hloverke Novak Srzić na mjesto glavne urednice, op. a.). Ja mislim da ne bismo smjeli dopustiti takvu praksu. Moramo dati više prostora novinarima i urednicima u stvaranju profesionalne etike i u stvaranju profesionalnog okvira kuće u kojoj rade. Smatramo da to mišljenje mora imati obvezujući karakter', rekao je Pupovac, poručivši da bi se u suprotnom zbilja moglo dogoditi da Sabor bude taj koji će utjecati na to kakva će biti uređivačka politika.

Prevelike kritike na sam Zakon nije bilo. Dapače, Stazić je u ime SDP-a napravio nešto što se rijetko viđa u Saboru - pohvalio vladajuće za zakon.

'Možda malo neobično za mene, odajem javno priznanje i Ministarstvu kulture i ministru Biškupiću i njegovom timu na ovome trudu jer je javna televizija opće dobro. Ona ne može pripadati ni Vladi, ni stranci, vlade se mijenjaju, druge stranke dolaze na vlast i javna televizija ne može biti izborni plijen, jer to nije dobro za tu televiziju, da se mijenjaju njezina vodstva, njene koncepcije, svaki puta nakon izbora', rekao je Stazić.

Pohvale su došle i od strane HNS-ovog Gorana Beusa Richembergha, koji je poručio da moramo 'zaštititi obiteljsko srebro' te da ono što televizija radi 'cijeni se od Slovačke do Grčke'. Upozorio je pritom da bi neke odredbe Zakona trebale suziti područje političkog pritiska, ali i neobično ponašanje dijela Uprave poput otpuštanja honoraraca.

Na taj nedavni problem upozorio je i HDZ-ov Boris Kunst, koji ne odobrava način na koji su honorarci nedavno preko noći ostali bez posla. 'Među njima ima onih koji honorarno rade i preko 15 godina na HRT-u i ima iznimno stručnih i kvalitetnih i iskusnih profesionalaca, a da se pritom nije uzeo u obzir radni ni socijalni kriterij', kazao je Kunst.

Nadahnutu raspravu imao je HDZ-ov Ivan Bagarić. 'HTV mora promicati ljubav prema svemu lijepome, prema slobodi, prema domovini, jer su to naprosto vrijednosti koje su neprolazne kao što je zdravlje, kao što je čistoća, kao što je izvor, voda i nema zamjene za te vrijednosti', zaključio je Bagarić.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još