Hrvatska ISPOD POLITIČKE HALJE

'Ako smo Balkanci, neka Bajić ostane!'

Nakon istupa Milene Šenator u 'Latinici', opet se pojavilo pitanje treba li Mladen Bajić dati ostavku ili biti smijenjen s mjesta glavnog državnog odvjetnika u čijoj fotelji, usprkos niski kontroverzi, sjedi već treći put zaredom, više-manje bez konkretnih rezultata, ali uz pregršt specijalnih efekata

Kad je u Saboru zazivao svoj treći mandat, Bajiću nije baš najbolje sjelo što je dobar dio zastupnika nekako uspio prevaliti preko svojih usta da glavni čovjek Državnog odvjetništva ne obavlja dobro svoj posao.

Možda bi to, kad već nisu neke druge stvari, nekome bilo dovoljan razlog da sam ponudi ostavku. Ne i Bajiću. On je sabornjacima dao u zadatak neka razmisle može li on to i oni su odlučili da može.

Sumnje da je odluka trebala biti drukčija, između ostalog i zbog slučaja Kuline o kojem je tportal pisao, iskaču i nakon posljednjeg istupa Šenator koja ga optužuje za uništavanje dokaza koje mu je ona ustupila, a koji teško terete Miroslava Kutlu i Ivu Sanadera.

ČEKAJUĆI ODGOVORE...

Odgovor na te, kao i ostale tvrdnje koje je Šenator iznijela na račun Bajića, DORH-a i USKOK-a, te još neka nerazjašnjena pitanja, tportal je zatražio i čeka ih od prozvanih institucija pravne države.

U međuvremenu, premda se čini da su tvrdnje Šenator među posljednjim čavlima okvira kojim bi Bajić trebao uramiti svoju ostavku, politički analitičari, sudeći prema maloj anketi koju smo među njima proveli, nisu jednoglasni oko toga treba li i iz kojih razloga Bajić mahnuti zbogom iz Gajeve 30.

RAOS: BAJIĆEV KONTROVERZAN MANDAT


'Bajićeva ostavka stvar je političke prirode', ističe politički analitičar Višeslav Raos koji podsjeća da je 'Bajića predložila Vlada, a zatim potvrdio Sabor, doduše uz brojne kontroverze'.

No upravo je zbog politike i zanimljivo pitanje tko bi mogao tražiti njegov odlazak. Naime, 'Bajića je na to mjesto dovela koalicija iz 2000', podsjeća Raos, da bi se razriješilo neke prijašnje stvari, ali to se nije dogodilo, pa bi 'sada mogla vršiti pritisak'.

Istovremeno, 'možda bi i HDZ, ili dio te stranke, mogao biti taj koji će rušiti Bajića jer im ne odgovara da on dublje krene čeprkati po stvarima koje se njima stavljaju na teret, iako čekaju rezultate oko, primjerice, Daimlera', razmišlja Raos.

Za ostavkom bi mogla vapiti javnost, kaže, ali i upozorava da, iako je 'Bajićev mandat kontroverzan, tu su pregovori s Europskom unijom zbog kojih možda i nije najpametnije micati ga s tog mjesta i uhodavati novu osobu dok vrijeme curi'.

Ispada da zapravo treba birati manje od dva zla, a što se tiče Hypo priče, ako je dosad bilo zataškavanja oko te afere, dalje toga ne bi trebalo biti, smatra Raos, jer će 'austrijski tužitelji pritiskati Hrvatsku bude li za to razloga'.

GJENERO: BAJIĆEV 'SCORE' NIJE TAKO LOŠ

Politički analitičar Davor Gjenero ne smatra da Bajić treba podnijeti ostavku, iako priznaje da se 'njegovom radu mogu naći primjedbe', ali mu se čini da Bajićev 'score' ipak nije takav da bi trebao odstupiti'.

'Previše smo skloni vjerovati tvrdnjama osoba koje su uključene u činjenje kaznenih djela, uzimati ih zdravo za gotovo', kazao je Gjenero za tportal nakon izjava nastupa Šenator u 'Latinici'.

Smatra da je 'lako stvoriti klimu u kojoj će Bajić biti osoba kriva za opstrukciju provođenja procesa, a nijedan proces nije zapostavljen, premda je bilo problematičnih situacija'.

Podsjeća na 'situaciju u tužiteljstvu prije 10 godina i danas', ističući da je priča o Hypu Mesićeva priča: 'On je inzistirao na istragama o tajnim računima. No kroz medije se stvara sasvim drukčija slika, uz obavještajno podzemlje i osobe poput Domagoja Margetića.'

Uglavnom, Gjenero smatra da 'ni sada ništa novo nije rečeno, nego se uvijek govori o istim stvarima', a čini mu se i da se 'opet stvara histerija kao i prije 10 godina s tadašnjim tužiteljem Radovanom Ortynskim i nastupa se kampanjski'.

Na pitanje ne ponaša li se upravo Bajić kampanjski u skladu s uputama politike vladajućih, Gjenero odgovara da 'Bajić radi korak po korak', pa spominje 'istrage nad Damirom Polančecom', doduše kao 'možda najjeftinijom žrtvom'.

No to je ono što se naziva 'djelovanjem u granicama mogućeg', zaključuje Gjenero, priznajući da je 'upitno je li Bajić trebao dobiti i treći mandat na mjestu glavnog državnog odvjetnika', ali da bi sada trebao odraditi taj mandat do kraja.

ONI KOJI ČINE GREŠKE ZA NJIH TREBAJU I ODGOVARATI

Nenad Zakošek s Fakulteta političkih znanosti, koji naglašava da mu je teško govoriti bez pravog uvida, uz ogradu kaže da bi, 'pokažu li se osnovanima sumnje da je bilo nepravilnosti ili čak neprimjerenog postupanja u ovom slučaju, Bajić trebao podnijeti ostavku jer bi to bila teška kompromitacija u odnosu na njega i izvršnu vlast'.

'Neka Bajić ostane ako želimo biti dio Zapadnog Balkana', kratka je ocjena Anđelka Milardovića iz Centra za politološka istraživanja.

No dodaje da bi općenito, pa i u ovom slučaju, za Hrvatsku bilo dobro uvođenje 'kulture ostavke', odnosno, 'stvaranje i razvijanje svijesti da za greške, ukoliko one postoje, treba i odgovarati onaj koji ih je počinio, po uzoru na zapadnoeuropske standarde': 'U tim zemljama čak i cijele vlade daju ostavke ako čine greške, ali u Hrvatskoj to nije slučaj.'







  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još