Hrvatska MILINOVIĆEVA REFORMA

Na umjetno koljeno čeka se 852 dana!

Prosječno čekanje na magnetsko snimanje jetre se u mjesec dana razvuklo sa 60 dana na 89, čekanje na operaciju aneurizme sa 117 dana na 144, a čekanja na MR dojke s prosinačka 94 dana, u siječanju 2010. skočilo je na 160 dana, otkriva Slobodna Dalmacija

Da se čekanja na zdravstvene usluge ne smanjuje, nego čak i povećava, na što upozorava Udruga hrvatskih pacijenata, potvrđuju i podaci Ministarstva zdravstva - samo iz usporedbe Nacionalne liste čekanja za lanjski prosinac i siječanj ove godine evidentno je da rješenje za najveći problem hrvatskog zdravstva još nije pronađeno.

Iako ima i pozitivnih primjera skraćivanja lista, u velikom broju zahvata i dijagnostičkih pretraga čekanje se, samo u mjesec dana, prilično povećalo, piše splitski dnevnik. Konkretno, Nacionalna lista pokazuje da se čekanje na magetsku rezonanciju dojke povećalo za više od dva mjeseca - u prosincu je hrvatski prosjek bio 94 dana, dok se u siječnju čekanje produljilo čak na 161 dan. Loša je situacija i s magetskim snimanjem sinusa, za što se u prosincu čekalo 172 dana, a u siječnju čak 210.

MR jetre - 89 dana

Bolnice - neslavni rekorderi u siječnju:

CT snimanja - OB Varaždin, čeka se 150 dana

MR snimanja - OB Zadar, 173 dana

UZV srca - ŽB Čakovec, 333 dana

UZV dojke - OB Varaždin, 332 dana

UZV abdomena - KB Dubrava, 188 dana

holter - OB Bjelovar , 225 dana

kolonskopija - KB Dubrava, 189 dana

gastroskopija - ŽB Čakovec, 85 dana

umjetno koljeno - Oropedska klinika Lovran, 852 dana

umjetni kuk - ŽB Čakovec, 596 dana



Pacijenti kojima je, primjerice, potrebna magnetska rezonancija jetre krajem 2009. godine na tu se pretragu u prosjeku čekali 60 dana, a u siječnju je Ministarstvo objavilo kako je čekanje produljeno na 89 dana.

Osim, MR dijagnostike, loše stoje i operacije aneurizme karotida, odnosno proširenje krvnih žila koje opskrbljuju mozak, za koje se čekanje u mjesec dana produljilo sa 117 na 144 dana, dok se za operaciju preponske kile u Hrvatskoj, prema posljednjim podacima Ministarstva, čeka čak 258 dana, a krajem prošle godine 242 dana.

Malo povećanje lista čekanja bilježi se i kod 24-satnog snimanja EKG-a pomoću holtera, za što je prosječan hrvatski pacijent u siječnju morao čekati punih 136 dana, što je šest dana više nego mjesec dana ranije.

Čekanje na bolnički krevet pet mjeseci

Nadalje, za snimanje prsnih organa na red se u siječnju moglo doći tek za 168 dana, a u prosincu su liste bile dva tjedna kraće. Porazno je čekanje i na početnu hospitalizaciju na odjelima za očne bolesti koje iznosi čak 190 dana, koje je jednako u prosincu i siječnju, dok je čekanje za liječenje na nekim drugim odjelima, još uvijek nedovoljno, ali ipak smanjeno.

Konkretno, pacijent za krevet na Kirurgiji sada čeka 150 dana (u prosincu 201), hospitalizacija na Neurologiji može se realizirati za 106 dana (115), a situacija se nabolje mijenja i na onkološkim odjelima, pa je prosječan hrvatski pacijent s malignom bolesti za početak liječenja u siječnju čekao 102, dok je u prosincu čekanje iznosilo čak 153 dana.

Nabolje se kreće i kod ugradnje umjetnoga kuka - u prosincu je prosjek čekanja bio 357 dana, a u siječnju 282 dana.

Pacijenti ogorčeni

Dosadašnji tijek zdravstvene reforme nije donio rezultate. Liste se produljuju, a bolnički kapaciteti koji postoje, prije svega druga smjena, nisu stavljeni u funkciju bolesnog čovjeka, a u privatnu praksu lani se slilo više od 600 milijuna kuna, upozorava Marijo Drlje, predsjednik Udruge hrvatskih pacijenata.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još