Hrvatska UBOJITI DUBROVAČKI ODRONI

'Cestom smrti' do bisera Jadrana

Po tko zna koji put, isti scenarij – dionica jadranske magistrale Dubrovnik – Dubac, smjer zapad - istok, pada jaka kiša, a na magistralu, s padina brda Srđ, lete stijene. Odron je ovaj put, na svu sreću, oštetio samo cestu i zaštitnu ogradu. Priča o 'dubrovačkom ruskom ruletu' domaćim je vozačima svakodnevica, a novi odron njezina nova epizoda

Čista je sreća, složit će se Dubrovčani, da dosad nije bilo većeg zla. Svi pamte događaj od prije nešto više od godinu dana, kada je taksistu koji je prema Dubrovniku prevozio goste u vjetrobransko staklo doletjela stijena teška 200 kila. Par mjeseci kasnije na magistralu, u predjelu Štikovica, doslovno se sručilo pola brda, pa je promet prema Dubrovniku bio paraliziran cijelo jutro.

Događaj od prije nepuna tri mjeseca zauvijek će pamtiti Nikša Miletić koji je tada, kaže, jedva izvukao živu glavu. 'Vozio sam svoju svakodnevnu rutu od Konavala prema gradu, kad se ispred mene počelo urušavati, samo me je brza reakcija spasila od zabijanja u kamene gromade', kaže Miletić te dodaje: 'Auto koji je vozio ispred mene nije tako dobro prošao, no na svu sreću nije bilo ozlijeđenih.'

Opasna vožnja Dubrovnik - Zračna luka Ćilipi


Šef nadcestarije Dubrovnik Ivo Krile kaže da su odroni na ovom dijelu magistrale česta pojava jer su padine Srđa u više navrata opožarene, pa naročito u vrijeme obilnih kiša dolazi do erozije tla. Njegove ekipe obilaze teren te nakon čišćenja kritičnih mjesta na njih postavljaju zaštitne mreže. Na širem dubrovačkom području zasad je postavljeno oko 40 tisuća kvadrata zaštitne mreže, no ne može se pokriti sve jer, kako kaže, sredstva kojima raspolažu nisu dostatna. Njihov je zadatak, kaže, u što bržem roku očistiti cestu kada dođe do odrona.

Na daljnjoj dionici magistrale, od Dubrovnika prema dubrovačkoj Zračnoj luci, odroni nisu jedini problem. Nedavno je završila sanacija dijela magistrale u Župi dubrovačkoj, gdje je 15 metara ceste jednostavno popucalo te zbog obilnih kiša počelo kliziti zajedno s okolnim terenom. Krile kaže da je sanacija ovog dijela tek 'trenutačna zakrpa'. Pravi radovi počinju tek kad se utvrdi obujam štete te iskopima dođe do zdrave podloge, a sve to, naravno, traje i košta. Gotovo identičan slučaj rješavao se lani u mjestu Plat, kada je zbog klizanja terena sanirano čak 70 metara ceste na istoj dionici magistrale. I u jednom i drugom slučaju zbog radova se prometovalo samo jednim trakom.

Do Crne Gore samo 'cestom smrti'

Dionica magistrale, od zračne luke do granice sa Crnom Gorom, posebna je priča. Derutna, puna rupa, udubljenja, izlizanog asfalta te u zimskom razdoblju pokrivena ledom. Konavljani je jednostavno nazvaju 'cestom smrti'. Zadnja žrtva ove dionice osamnestogodišnja je djevojka koja je u prometnoj nesreći poginula prije deset dana.

I odrone i rupe i klizanja ceste domaći trpe godinama. Godinama lokalni političari ističu potrebu za izgradnjom brze ceste od grada prema zračnoj luci, koja je presudna zbog prometne izoliranosti Dubrovnika. Dubrovačko-neretvanska županija jedina je u Hrvatskoj bez ijednog kilometra autoceste, stoga je Dubrovnik kao hrvatska turistička perjanica isključivo avio-destinacija. No sredstava, eto, nikad nema, pa cesta ostaje samo prazan crtež u županijskim i gradskim GUP-ovima i PUP-ovima, a krajnji jug po nepisanom pravilu uvijek iznova ostaje krajnji.

Tako će se lokalno stanovništvo, a i svi turisti koji avionom dolaze u Dubrovnik i dalje voziti opasnom cestom. Do boljih vremena, u turističke brošure mogla bi uz kulturne znamenitosti biti uvrštena još jedna dubrovačka atrakcija – 'Adrenalinska vožnja cestom smrti do bisera Jadrana'. Možda bi tako turistički djelatnici u kriznoj 2010. U Dubrovnik dovukli barem veći broj ovisnika o ekstremnim sportovima.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još