Hrvatska PARLAMENTARNA DISCIPLINA

Vraća li se Sanader u Sabor?

Nakon ustavne stanke koja je potrajala nešto više od mjesec dana zastupnici se danas vraćaju u saborske klupe u kojima će, kako je predviđeno za 16. sjednicu ovog saziva, provesti oko pet tjedana. Po pitanju zakona na ovoj sjednici ne očekuju ih veliki potresi, no pažnju javnosti zasigurno će izazvati konačno izglasavanje ustavnih promjena, ali i vječno pitanje hoće li se Ivo Sanader pojaviti u saborskim klupama

'Osobno mislim da Ivo Sanader svoj mandat neće aktivirati u dogledno vrijeme, no praksa me može demantirati', prozborio je saborski šef Luka Bebić prije samo tjedan dana i na taj način Sanaderov povratak u saborske klupe barem neko vrijeme maknuo s naslovnica medija. Ako se Sanader i vrati, u Saboru ga HDZ-ovci neće dočekati otvorenih ruku. Većina 'zavedenih' zastupnika koje je pozvao u stranačku središnjicu one kobne nedjelje već ga se odrekla, a oni koji nisu, kažnjeni su po brzom postupku. Samo dan prije početka ove saborske sjednice HDZ-ovci su Marija Zubovića odlučili skinuti s mjesta potpredsjednika HDZ-ovog kluba zastupnika i s mjesta predsjednika saborskog Odbora za vanjsku politiku. Na tim pozicijama će ga zamijeniti Frano Matušić, koji je doduše slovio kao Sanaderov čovjek, ali ga je očito spasilo što se te nedjelje nije našao u stranci.

HDZ-ovci su se na suradnji zahvalili i Sanaderovom najboljem prijatelju Jerku Rošinu kojeg će na mjestu šefa saborskog Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo zamijeniti povratnik u saborske klupe Branko Bačić. Iako Bačić s mjesta državnog tajnika u Sabor prelazi na vlastiti zahtjev, nema sumnje da će kao provjereni suradnik premijerke Jadranke Kosor biti važna karika u eventualnom zbijanju HDZ-ovih redova ako Sanader osvane u Saboru. Sabor na vlastiti zahtjev napušta i šef međimurskog HDZ-a Vladimir Ivković. Njega će u zastupničkim klupama zamijeniti prvi čovjek HDZ-a Krapinsko-zagorske županije Milivoj Škvorc, koji je u Saboru bio do srpnja prošle godine kao zamjena Sunčane Glavak.

Do novih kadrovskih rješenja nije došlo samo u HDZ-u. Nakon 18. veljače u SDP-ovim redovima u Saboru više neće sjediti Ivo Josipović, no tko će ga zamijeniti, socijaldemokrati još nisu otkrili. No i bez Josipovića SDP-ovci će već od danas imati jednog zastupnika manje. Naime, iako su na izborima dobili predsjednika iz svojih redova, izgubili su Ivicu Pančića, koji zastupnički staž nastavlja skupljati kao nezavisni zastupnik.

Nakon što finiširaju kadroviranja zastupnici će se moći baciti na pravi posao. Na dnevnom redu za idućih pet tjedana zasada je 60 točaka, no Vlada će na drugu stranu Markovog trga poslati još nekoliko prijedloga zakona. Među njima na dnevnom redu prioritet će imati takozvani europski zakoni – dva u hitnom postupku i tri u drugom čitanju. Još 12 europskih zakona bit će doneseno nakon što Sabor potvrdi promjene Ustava. Poslije Vladine radne skupine i rasprava na saborskoj razini prijedlozi ustavnih promjena vraćeni su na usuglašavanje vladajućim i oporbenim strankama. Kako se moglo čuti na prošlotjednom sastanku oporbenjaka i HDZ-a, rješenje je nadomak, a neusuglašeno je ostalo pitanje referenduma za ulazak u Europsku uniju, pravo dopunskog glasa manjina i biračko pravo dijaspore.

Osim ustavnih promjena, javnosti će zasigurno biti interesantno i izglasavanje izmjena Zakona o prebivalištu, kojima bi se trebalo pročistiti biračke popise. Iako su vladajući taj zakon namjeravali donijeti po hitnom postupku, na kraju su se ipak odlučili za redovitu proceduru. Žestoka saborska rasprava sigurno će se voditi i oko još jednog mandata glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, kojeg SDP više ne želi gledati na toj funkciji. Ne žele, izgleda, SDP-ovci gledati ni ovakvu postavu u Banskim dvorima, zbog čega su se na dnevnom redu saborske sjednice našle čak dvije njihove interpelacije o radu Vlade. Jedna se odnosi na ulogu Vlade u stvaranju uvjeta za smanjenje nelikvidnosti u sustavu, dok se druga tiče Vladine uloge u upravljanju i kontroli poduzeća u državnom vlasništvu. Zanimljivo je da se na dnevnom redu i ove sjednice našao HNS-ov prijedlog Deklaracije o osudi holodomora, masovnog usmrćivanja glađu, prouzročenog prisilnom kolektivizacijom koju je provodio Staljinov komunistički režim. Osim što prijedlog Deklaracije upada u oči zbog samog svog naziva, specifičan je i po tome što je vjerojatno najdugovječniji prijedlog na dnevnim redovima saborskih sjednica. Prvi put se na dnevnom redu našao prije više od godinu dana, 19. studenoga 2008, na sedmoj saborskoj sjednici, no još uvijek nije došao na red za raspravu.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još