Hrvatska POLITIČKI GOVOR

Kregar: Najbolje tvrtke su leglo korupcije

'Afere i sve popratno što danas vidimo u Hrvatskoj za sada mi se više čine frakcijskim obračunima nego sustavnom borbom protiv korupcije', ističe Josip Kregar, dekan zagrebačkog Pravog fakulteta i jedan od osnivača udruge Transparency International Croatia

Kregar je povodom Međunarodnog dana borbe protiv korupcije održao predavanje u Varaždinu na poziv župana Predraga Štromara.

'Imamo optužbe i privođenja, svaki dan nove istrage i slučajeve, pa i ostavke na višim razinama. Doduše, ne daju se baš tako rado, ali pod pritiskom javnosti, medija i općenito društva ipak odlaze i oni koji do jučer na to nisu ni pomišljali. Međutim, moj je strah da to nije početak sustavnog obračuna s korupcijom nego rezultati odnosa u vrhu političkih stranaka. Nekad su se to zvale frakcijske borbe, jedni protiv drugih', smatra Kregar i ističe da sustavna borba protiv korupcije nije selektivna, nego principijelna i konzistentna, a još nije siguran da se o tome sada radi.

Međutim, kako dodaje, daleko od toga da i aktualne pojave u nas ne smatra korisnima, budući da je bit politike da jedni druge optužuju i traže odgovornost od drugih.

'Nakon onog što je prethodilo, možda je i jedino tako moglo početi, jer o korupciji najbolje i najviše znaju oni koji su unutra. Recimo, jedna zavjerenička skupina vladala je desetljećima New Yorkom, koji je velik grad, s lijepim prilikama za zaradu na građevinskom zemljištu. I tako se ta skupina raspala tek kada su se njezini članovi počeli međusobno svađati oko podjele plijena. Kod nas se možda sada ne radi o plijenu, ali se radi o vlasti, dakako i o tome tko će uzeti političku vlast koja je trenutno disperzirana i nije sasvim jasno kako će se cijela stvar završiti', upozorava Kregar i skreće pozornost na stav Svjetske banke prema kojem Hrvatska ima najveće probleme s visokom korupcijom.

'Kada se govorilo da je nema, korupcija je cvala'

To što se situacija u Hrvatskoj popravlja kada je u pitanju borba protiv korupcije dobrim dijelom smatra posljedicom što su u vrh politike i političkih stranaka ipak došli pojedinci koji osobno nisu sudjelovali u korupciji, ali imaju probleme i političku štetu jer jesu njihovi 'suborci' i stranački drugovi.

'U vremenu kada se govorilo da korupcije nema, bilo je tog najviše. Govorilo se da je korupcija posljedica turske okupacije ili komunističkog sustava, a onda se najviše privatiziralo, uzimalo i kralo. To je sada vidljivo iz skandala koji pokazuju kako se trgovalo oružjem, pretvarali dinari u kune i na slične načine stvarala ogromna bogatstva. Kaže se, 'nemoj me pitati za prvi milijun, a nakon toga je sve legalno', rekao je Kregar i dodao da je tako i kod nas.

'Najbolje tvrtke - leglo korupcije'


tportal arhiva
Ina
'Na temelju takvog sustava nastala su poslovna carstva. Sada smo iz situacije u kojoj su svi tvrdili da nema korupcije, pa se činilo da imamo nezasluženo imidž zemlje koja je zahvaćena korupcijom, došli u situaciju da se dana na sve strane otvaraju novi slučajevi koji pokazuju kako se ne radi o izoliranim slučajevima i grijehu pojedinaca ili političke garniture, nego razgranatom sustavu, u koji su mnogi bili uključeni. Tako se i najveće i najbolje hrvatske tvrtke sada pokazuju kao izvorište ili područje političke korupcije.'

Kregar smatra da je politika u takvim tvrtkama imala velik utjecaj. 'Ona ih je prodavala i kupovala, njihove dionice i udjele, iz čega se vidi da se ne radi o nečemu što je obilježje jednog područja, grada ili političke stranke, već razvijenom sustavu koji će biti vrlo teško ukloniti, a možemo iz dana u dan očekivati sve veće slučajeve, ukoliko se nastavi s razotkrivanjima.'

Kako naglašava dekan Pravnog fakulteta, korupcija se može u dobroj mjeri iskorijeniti, spriječiti i ublažiti, no glavni preduvjet za to je da postoji dovoljno volje i odlučnosti.

'Ina čini gotovo polovicu privrede'

'Da Vlada ne zna što je i tko prodao ili odlučio, primjerice, o Ini, to je nevjerojatna stvar. Pa Ina je velika i strateški važna kompanija, gotovo polovica privrede. Izvlačiti se na to da se sve ranije dogodilo, prije desetak ili manje godina, to je smiješno. Odgovornost tu mora biti sada i odmah, kao i kod primjerice utvrđivanja realnog broja općina i gradova. Ako predsjednica Vlade veli da su joj rekli da u to ne dira, mene zanima tko joj je to rekao i zašto', kaže Kregar.

Volja i odlučnost u borbi protiv korupcije i kriminala, kako naglašava, ne vidi se samo u otvaranju slučajeva, nego i njihovom procesuiranju, odnosno odnosu prema akterima.

'Predsjednik si ne može dopustiti pomilovanje nekoga kao što je Petrač'

'Nadam se da je istinit odgovor predsjednika Mesića da još ništa ne zna o pomilovanju Petrača. Bilo bi, naime, jako loše da se to i dogodi zbog dvije stvari: Petrač je osuđen i imao je povlašteni tretman u zatvoru, a da bi se to utvrdilo, trebalo je godinu dana, nakon čega je stvar ispravljena. To je nešto o čemu treba voditi računa.'

Kregar dalje upozorava: 'G. Petrač je već jednom bježao iz zemlje, u Tursku i Izrael, a nakon toga je izravno s aerodroma došao na Pantovčak. To je nešto što si predsjednik ne smije dopustiti. Naravno, Mesić je u mojim očima vrlo pozitivan, ali ovo su greške koje ne mogu prihvatiti', naglašava Kregar, dodajući da sumnja kako će povjerenstvo za pomilovanje uopće dati prijedlog za pomilovanje i zbog sumnji da je Petrač jedna od glava organiziranog kriminala.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još