Topić je u intervjuu "Oslobođenju"otvoreno kritizirao HDZ BiH, ocjenjujući kako ta stranka nema sluha za istinske probleme većine Hrvata u BiH. Ilustrirao je to podatkom iz posljednjega popisa stanovništva u BiH koji je pokazao kako na području Hercegovine živi oko 220 tisuća Hrvata, dok ih je na prostoru koji se geografski opisuje kao Bosna 320 tisuća, a toj većini je, primjerice, iz prošlogodišnje financijske potpore Vijeća ministara BiH, vrijedne 750 tisuća konvertibilnih maraka (383 tisuće eura) i namijenjene različitim projektima kulture, dano tek 15 posto sredstava, dok je ostatak "usmjeren" ka Hercegovini.

Na isti način potporu raspodjeljuje i Ministarstvo kulture Federacije BiH, kojega vodi HDZ-ova ministrica i koje je kao potporu "Napretku" u 2016. izdvojilo jedva tri tisuće eura. Takvu "milostinju", kako kaže "Topić, središnjica "Napretka" nije htjela ni primiti smatrajući je ponižavanjem svoga rada, a sve drži dokazom kako nema ravnopravnosti ni među Hrvatima koji žive u BiH.

"Treba jasno kazati da je praktično jedino Katolička crkva iskreno za cijelu BiH", kazao je monsinjor Topić konstatirajući kako je to rezultat logike po kojoj vjerske zajednice gledaju na sve ljude, a političke stranke brinu prije svega o svojoj vlasti odnosno samo za one ljude koji žive na teritoriju kojima one vladaju.

Topić je upozorio kako su nedopustiva nastojanja da se one koji zagovaraju cjelovitost BiH pokušava diskreditirati terminima poput "sarajevski Hrvati", iza čega stoji teza kako su jedini pravi Hrvati oni iza kojih stoji HDZ. Bez obzira na međuhrvatske prijepore, ocjenjuje Topić, svima je jasno kako stanje u BiH, odnosno nepravedni dvoentitetski ustroj, nije održivo te kako ga valja mijenjati, uključujući tu i izborni zakon, no to se ne može raditi samo na jednom dijelu njezina teritorija, kako to predlaže HDZ BiH.

"Ako hoće hrvatska politika nešto ozbiljnije mijenjati, neka promijeni ustroj cijele BiH, a ne samo Federacije", kazao je Topić. Njegova je sugestija kako bi rješenje trebalo tražiti u modelu po kojemu funkcionira Švicarska, koji jamči ostvarenje nacionalnih, ali i pojedinačnih prava građana.

Nesređeno stanje kakvo je sada, po Topićevu sudu, odgovara samo onima koji u njemu mogu nastaviti "mutiti". Prijedlog Katoličke crkve o ustroju BiH nije ozbiljnije razmatran Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine još je u listopadu 2005. iznijela prijedlog društveno-pravnog ustroja BiH po kojemu bi se u njoj, umjesto dva entiteta uspostavile četiri administrativno-teritorijalne cjeline, čija bi sjedišta bila u Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru i Tuzli.

Granice tih budućih jedinica-županija formirale bi se po kriterijima ekonomske, prometno-komunikacijske, prirodne, povijesne, geografske ali i višenacionalne naravi. U svakoj od te četiri jedinice svaki konstitutivni narod bio bi zastupljen s najmanje 30 posto udjela u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti i u takvim okolnostima pripadnici jednog naroda nikada ne bi mogli preglasati pripadnike druga dva naroda.

Ovaj prijedlog nikada nije postao predmetom ozbiljnog razmatranja u političkim strankama ili tijelima zakonodavne vlasti u BiH. HDZ BiH sada također predlaže preustroj BiH kroz četiri teritorijalne jedinice, no on se u biti svodi na opstanak Republike Srpske u sadašnjim granicama, što je u potpunoj opreci s prijedlogom biskupa.