Hrvatska S DRUGE STRANE OGLEDALA

Manje se vjeruje Dnevniku HRT-a nego Nove TV

Samo medijima koji su potpuno izgubili svijest o vlastitoj obavezi javnog interesa može biti najvažnije koja je novinarska persona najpoznatija ili najmanje poznata u javnosti. Odgovornim medijima bilo bi važno znati zašto neke emisije uživaju veće povjerenje građana, a druge manje

Povjerenje među ljudima je temeljna pretpostavka društva bez kojeg ne može funkcionirati nijedna ljudska zajednica, pa ni komunikacijski proces koji je temeljno ljepilo, nit koja stvara i veže ljudsko društvo.

U medijskim stvarima povjerenje ima barem tri važna aspekta: možemo ga promatrati iz medijskog kuta, iz kuta publike i iz građanskog kuta javnog interesa i demokracije. Povjerenje u medije svakako je indikator procjene kvalitete medijskog djelovanja od strane publike. Povjerenje bi i mediji, posebno javni mediji, morali promatrati ne samo iz ovoga kuta medijske publike, nego i iz kuta građanina glasača, tj. iz perspektive u kojoj su svjesni svoje obaveze zadovoljavanja određenog javnog interesa u demokraciji.

Za tportal.hr agencija Hendal provela je istraživanje o gledanosti i povjerenju u televizijske informativne emisije, na reprezentativnom uzorku od 700 ispitanika, za starije od 18 godina, prema broju u regijama i naseljima te starosti i spolu (od 20. do 22. studenog). Istraživanje je obuhvatilo tri glavne grupe pitanja: Koje večernje vijesti i političke emisije gledate? Gledate li 'Otvoreno' i 'Provjereno'? Kojima od ovih emisija najviše vjerujete? Kojim urednicima najviše vjerujete? Koje televizije su dosad najuravnoteženije prikazivale predsjedničku kampanju?

Ilustracija: Vedrana Knežević / Tportal
Povjerenje u urednike vijesti (klikni za uvećanje)
'Dnevniku' Nove TV više se vjeruje


Dva su glavna nalaza ovog istraživanja. Prvo, iako je 'Dnevnik' prvog programa HTV-a još uvijek je najgledanija emisija večernjih vijesti, 'Dnevnik' Nove TV je neznatno manje gledan, ali mu se zato nešto više vjeruje. Ovakav rezultat mora zabrinuti javnu televiziju. I urednici Nove TV zauzeli su dva mjesta u prva tri urednička mjesta s najvišim povjerenjem građana (Mislav Bago (21 posto) i Saša Kopljar (14), a drugi je HTV-ov Zoran Šprajc sa 15 posto).

Drugi, zapravo najzanimljiviji nalaz ovog istraživanja je to da 59 posto ispitanih građana kombinira sva tri glavne večernje emisije vijesti na nacionalnim televizijama – 'Dnevnik' javne televizije HTV 1, 'Dnevnik' komercijalne Nove TV i 'Vijesti' RTL-a, a 75 posto građana kombinira barem dvije emisije. Šest posto ispitanika izjasnilo se da ne gleda nijednu od tih emisija (gdje se i kako i informira li se uopće taj dio građana, iz ovog istraživanja ne vidimo).

Fenomen večernjeg maratona informiranja

Kombiniranje je u manjoj mjeri prisutno i u dodatnim različitim kombinacijama samo dviju emisija vijesti, ali zanimljiv je upravo fenomen večernjeg maratona vijesti kojem se podvrgava skoro 60 posto ispitanika. Maraton informiranja započinje u 18.30 RTL-ovim 'Vijestima', nastavlja se u 19.15 Novom TV i kulminira 'Dnevnikom' na HTV 1 u 'glavnim' vijestima u 19.30. Zašto gledamo sve troje vijesti? Očekujemo li da ćemo nešto propustiti ako pogledamo samo jedne? Govori li to o našem (ne)povjerenju u samo jedan izvor informiranja? Ili se radi o ugodi različitih formata i prezentacijskih stilova koji razlikuju ove tri emisije.

Istraživanje je uključilo i pitanje o povjerenju: Kojoj središnjoj informativnoj emisiji najviše vjerujete?

Niska vjerodostojnost 'Vijesti' RTL-a
Ilustracija: Vedrana Knežević / Tportal
Povjerenje u emisije vijesti (klikni za uvećanje)


Od svih ispitanika, 35 posto njih najviše vjeruje 'Dnevniku' Nove TV, a 34 posto 'Dnevniku' HTV-a, dok 10 posto najviše vjeruje 'Vijestima' RTL-a. 21 posto je onih koji ne vjeruju nijednom uredniku, kao što ne vjeruju nijednim vijestima. Kad, međutim, pogledamo 'maratonce', gledatelji Nove TV i RTL-a više vjeruju 'Dnevniku' Nove TV nego HTV-u. Gledatelji HTV-ovog 'Dnevnika' najviše vjeruju baš njemu. Po niskoj gledanosti i po niskoj ocjeni kvalitete-vjerodostojnosti izdvaja se RTL televizija.

Za usporedbu su analizirane gledanosti emisija 'Provjereno' Nove TV (54 posto) i 'Otvoreno' HTV 1 (60 posto). Iako se radi o emisijama sasvim različitog formata, usporedba je zanimljiva. 'Otvoreno' ima format političke diskusije oko kontroverznih tema, s gostima koji su većinom pripadnici elita, 'Provjereno' je emisija magazinskog tipa koja istražuje različite teme, skandale ili stradanja, često ona koja pogađaju obične ljude i njihove sudbine. Oko 45 posto ispitanika prati obje političke emisije, oko 30 posto njih ne gleda nijednu od njih. Niži postotak 'miješanja' sigurno je povezan i s činjenicom da se ovdje ne radi o emisijama istog tipa kao što je to slučaj s vijestima – 'Provjereno' nikako ne može biti supstitut za 'Otvoreno'.

Ilustracija: Vedrana Knežević / Tportal
Povjerenje u vijesti (klikni za uvećanje)
Najobrazovaniji vole 'Otvoreno
'

Stupanj obrazovanja i u nas se pokazuje kao vrlo dobar prediktor interesa za informativni program – gledanost 'Otvorenog' raste sa stupnjem obrazovanja, pa najobrazovaniji (s višom i visokom stručnom spremom) više gledaju tu emisiju od 'Provjerenog'. Tu je, međutim, potreban caveat – u uzorku su nadzastupljeni ispitanici sa srednjom i visokom/višom stručnom spremom, a veličina uzorka je premala za dublju statističku analizu značajnih povezanosti demografskih karakteristika i medijskih navika i stavova.

Na pitanje koja je televizija dosad najuravnoteženije pratila predsjedničke kandidate, ispitanici su na prvo mjesto stavili HTV (28 posto), zatim Novu TV (19 posto) te na koncu RTL (osam posto). Više od 40 posto ispitanika je smatralo da to ne može ocijeniti. O ovoj temi imat ćemo prilike puno više govoriti u dolazećim tjednima, a građani više vremena da steknu utemeljeniji dojam.

Nisko povjerenje u institucije

Za dublje razumijevanje svih dobivenih rezultata bilo bi potrebno znati kako ispitanici izražavaju povjerenje prema drugim društvenim institucijama – drugim medijima (tiskanim, portalima, blogovima), obrazovnim institucijama, političkim institucijama itd. Također je u znanstvenim istraživanjima uobičajeno uključiti pitanje o temeljnom stupnju povjerenja ispitanika u svijet i ljude oko sebe. Političko opredjeljenje i obrazovanje drugi su važni prediktori korištenja medija i povjerenja u medije, kao što je i percepcija o političkoj pripadnosti određenih medija.

Dobivene podatke možemo kontekstualizirati ranijim istraživanjima. U Hrvatskoj je uvriježeno nisko povjerenje u institucije: u istraživanju Eurobarometra u 2008. godini samo 21 posto hrvatskih građana ima povjerenje u Vladu i isto toliko u Sabor. Prosjek EU 27 je 34 posto povjerenja u nacionalnu vladu, a 32 u nacionalni parlament. Visoko povjerenje – iznad 60 posto - uglavnom se bilježi u skandinavskim zemljama, dok je vrlo nisko u mnogim novim istočnim članicama - u Rumunjskoj 12 posto. (Eurobarometer 69, 2008).

Visoko nepovjerenje u medije


Gallupovo pak istraživanje za 2006. godinu pokazuje da u integritet i kvalitetu medija vjeruje 35 posto građana u Hrvatskoj, a 54 posto nema povjerenja u medije (Gallup 2007). Ovdje je upravo veće povjerenje u medije indikator nerazvijenosti demokracije jer su građani u razvijenim demokracijama kritičniji prema svojim medijima. Istraživanje javnog mnijenja koje je provedeno u okviru istraživanja indeksa otvorenosti društva 2006. godine pokazalo je da oko 30 posto građana misli da je sloboda medija u Hrvatskoj prevelika, a da čak 40 posto misli da bi nekim ljudima trebalo zabraniti da iznose svoje previše kritične stavove (Peruško 2006, Idemo).

Iako ove podatke nije moguće direktno uspoređivati jer su nastali na temelju različitih metodologija, kao i različita istraživanja vjerodostojnosti medija i povjerenja u medije u zadnje vrijeme, ipak je moguće zaključiti da bi za potpunije razumijevanje povjerenja iz kuta građana i demokracije trebali bolje upoznati medijske navike i svijest hrvatskih građana, ali i svijest o potrebnom vlastitom doprinosu javnom interesu hrvatskih medija.

Ilustracija: Vedrana Knežević / Tportal




  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još