Zašto Državno izborno povjerenstvo (DIP) nije zatražilo potpune podatke iz HDZ-ova financijskog izvještaja za 2014. s obzirom na to da HDZ, a što se saznalo iz medija, u njemu nije iznio potpune podatke o pozajmici koju je uzeo od Prvog plinarskog društva (PPD)? Iz DIP-a tvrde da HDZ to nije ni morao, a niz kritika koje je na njihov rad, i ne samo u dijelu vezanom uz izbore, iznio Gong, odbacuju i tvrde da svoj posao dobro obavljaju
S obzirom na to da DIP ima zakonske mogućnosti tražiti podatke od stranaka i pomoć drugih tijela poput Državne revizije, Porezne uprave i Ureda za sprečavanje pranja novca, Gong je zatražio da DIP izvrši dodatnu provjeru medijskih navoda o pozajmici koju je HDZ uzeo od PPD-a. No u odgovoru koji za tportal potpisuje potpredsjednica DIP-a Vesna Fabijančić Križanić ustraje na tome da je 'HDZ svoj financijski izvještaj za 2014. uredno popunio i da se nije radilo o nedozvoljenom stjecanju financijskih sredstava te stoga DIP neće poduzimati dodatne provjere vezane uz taj izvještaj'.
U međuvremenu, postali su poznati detalji poslovanja HDZ-a u 2014. i 2015. tijekom kojih se stranka zaduživala kod više trgovačkih društava.
Gong: Javnost ima pravo znati tko strankama pozajmljuje novac
'Tumačenje DIP-a da u slučaju ove pozajmice nije potrebno objaviti tko je dao kredit nekoj stranci, smatram nevjerojatnim', kazao je tportalu Dragan Zelić iz Gonga podsjetivši: 'Ono što javnost traži je da se objave podaci tko je dao kredite jer stranke s obzirom na to da su neprofitne organizacije, moraju kao i udruge, poštovati i propise o računovodstvu neprofitnih organizacija. Stranke imaju pravo dobiti kredit od trgovačkih društava, ali se mora navesti tko je dao kredit i sve ostale uvjete - od kamatne stope, instrumenata osiguranja do rokova otplate. Postavlja se pitanje smisla takvog nadzora, da građani plaćaju samo nadzor pro forme radi kako se ne bi nikom zamjerilo.'
Provedba izbora i referenduma jedna je od osnovnih djelatnosti DIP-a, ali ne i jedina, njihova je zadaća i nadzor godišnjih financijskih izvještaja političkih stranaka i zastupnika u Saboru ili lokalnim i područnim predstavničkim tijelima, kao i sve aktivnosti vezane uz financiranje izbornih promidžbi.
Proračunom je za rad DIP-a u 2016. predviđeno oko 34,5 milijuna kuna, od čega je za provedbu izbora predviđeno 28 milijuna kuna, za administraciju i upravljanje nešto više od šest milijuna kuna (za plaće je namijenjeno oko četiri milijuna) te oko 400.000 kuna za informatizaciju DIP-a.
Gong: Posao DIP-a nisu samo izbori, a izbori nisu samo brojanje listića
'Nadam se da će DIP shvatiti da je svrha i duh zakona te ostalih propisa koji se odnose na financiranje stranaka i kampanja, transparentnost i objava svih podataka - to su minimalni standardi', ističe Zelić u ime Gonga koji godinama iznoseći prijedloge kako poboljšati rad tog tijela ukazuje da DIP nije proaktivan u svojem djelovanju, a na što upozorava i Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u izvještaju s parlamentarnih izbora 2015. 'DIP se treba probuditi i shvatiti da njihov posao nisu isključivo izbori, kao i da sami izbori nisu tek puko brojanje listića i donošenje rješenja o žalbama', napominje Zelić izražavajući bojazan da DIP ovako kako je kreiran nema dovoljno kapaciteta za obavljanje svih poslova koji su mu u nadležnosti.
'DIP treba opravdati svoje postajanje kao stalno tijelo, a o važnosti postavljanja visokih standarda izbornog procesa da i ne govorim. Na DIP-u leži i odgovornost da aktivno sudjeluje u unapređenju izbornog zakonodavstva te uvođenju inovacija u izborni proces, po uzoru na izborna povjerenstva, primjerice, u Ujedinjenom Kraljevstvu ili Kanadi, i to ne samo kroz sudjelovanje u zatvorenim radnim skupinama za izradu zakona', upozorava Zelić.
Na sve to Fabijančić Križanić iznosi sljedeće: 'DIP aktivno sudjeluje u davanju mišljenja za unapređivanje izbornog i referendumskog zakonodavstva i zakonodavstva kojim je propisan redovni godišnji nadzor i nadzor financiranja izborne promidžbe. Njegovi predstavnici sudjeluju u radu radnih skupina drugih državnih tijela koja su ovlaštena predlagati zakone iz navedenog područja te daje očitovanja i mišljenja na dostavljene prijedloge zakona.'
Zelić smatra da bi se 'DIP trebao ugledati na rad Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa koje postavlja visoke standarde, vraća povjerenje građana u rad institucija i opravdava novac građana za svoj rad. Naime, utjecaj novca u politici postaje sve značajniji i ako ga se ne kontrolira, dovodi do netransparentnosti, narušava demokratske procese te stvara pogodno tlo za korupciju jer takav novac može u konačnici dovesti do kupnje nekih odluka koje bi izabrani predstavnici trebali donositi u općem interesu, a ne za partikularne interese, primjerice, donatora stranaka'.
