Komentirajući Brexit u Dnevniku HTV-a, ekonomist Đuro Njavro rekao je da je reakcija tržišta očekivana, jer se većina poslovnih sustava u Europi i svijetu pripremila na ovakav ishod. 'Prve reakcije su snažne, ali bez panike. Likvidnost na tržištima postoji, danas je Engleska centralna banka intervenirala s 250 milijardi funti kako bi stabilizirala situaciju. Nema nikakve opasnosti da se ponovi 2008.', ocijenio je Njavro dodajući da je ova situacija sličnija onoj iz 2012. kada je bilo pitanje hoće li neke europske države izaći iz eurozone
'Naravno, ovu situaciju, gledano ekonomski, ne treba podcijeniti, ali ni precijeniti. Procjena je da će izlazak Velike Britanije iz EU-a utjecati manje od 0,25 posto na rast BDP-a Unije. Posebno važna je uloga Londona, jednog od najznačajnijih financijskih centara u svijetu, koji je ravnopravan New Yorku, Šangaju, Singapuru, u Europi Frankfurtu. Pitanje je koliko će London ostati atraktivan za sve te financijske transakcije', napomenuo je Njavro za HRT.
Upitan tko će sada profitirati, ocijenio je da će se razvijati Frankfurt, ali i Luksemburg.
'Ova situacija, koja će vrlo vjerojatno dovesti do seljenja tisuća poslova koji su do sada bili u Londonu prema kontinentalnoj Europi, otvorit će mogućnosti i za dio naših mladih obrazovanih ljudi, jer će biti veća potražnja za financijskim stručnjacima u Frankfurtu i Luksemburgu. Evo, mi očekujemo pozitivan utjecaj na izvrsne diplomante naše škole', kazao je Njavro, inače dekan Zagrebačke škole ekonomije i managementa
Hrvatska se može prilagoditi, ali...
A koji bi sektori mogli osjetiti posljedice?
'Imajmo u vidu da je Velikoj Britaniji financijska industrija važna kao Hrvatskoj turizam. Ta osjetljivost možda nije tolika za ostatak Europe, koliko je za samu Veliku Britaniju. Bit će jako zanimljivo pratiti pregovore u idućim godinama. Očekujem da će ti pregovori trajati dulje, jer se samo izlazak procjenjuje na dvije godine, a onda počinju pregovori o bilateralnim ugovorima o slobodnoj trgovini, tako da bi to mogao biti proces od oko pet godina određene nestabilnosti u odnosima Velike Britanije i Unije', procijenio je Njavro.
Što se tiče Hrvatske, kojoj je iduća godina prijelomna zbog refinanciranja duga - na naplatu dolazi 29 milijardi kuna - Njavro ističe da je Hrvatska i ranije najveći iznos svojih posudbi uzimala na američkom tržištu kapitala.
'Hrvatska može i dalje raditi sa Londonom, ali isto tako i sa New Yorkom, Frankfurtom, Šangajem, Tokijem - imali smo iskustvo sa Samurai obveznicama - znači, mi se tu možemo prilagoditi. Temeljni hrvatski problem, kojeg mi nažalost ne rješavamo, jest da konsolidiramo državni proračun, smanjimo deficit i da prema onima od kojih očekujemo da investiraju u hrvatski državni dug budemo vjerodostojni: da im pokažemo da ne rasipamo taj novac i da ne živimo na kredit, već da ih uvjerimo da će taj novac uz pripadajuće kamate biti vraćen', istaknuo je Njavro.
Hoće li se Brexit ipak odraziti na život građana, primjerice, u vidu povećanja kamatnih stopa? Njavro ističe da se važniji rast kamatnih stopa ne može očekivati sve dok Europska središnja banka bude vodila ekspanzivnu monetarnu politiku, znači proizvodila eure ni iz čega.
'Nažalost, i u takvim uvjetima, kad su kamate u Europi rekordno niske, Hrvatska se skupo zadužuje. Ali to je pitanje hrvatskog upravljanja državnim financijama', zaključio je Njavro.
