Hrvatska LAKŠE DO OTKAZA

I bolovanje ulazi u otkazni rok?

Poslodavci predlažu smanjivanje otkaznih rokova tako da se neiskorišteni godišnji odmor, ali i bolovanje ubroji u otkazni rok

Sindikalne središnjice, unatoč poruci da neće trgovati kako bi zaštitili radnike zaposlene na određeno vrijeme, ipak su sjele za stol s poslodavcima i razgovaraju o 'interesnim pitanjima'. A u ovom trenutku za poslodavce interesno pitanje predstavlja pojednostavljivanje postupka davanja otkaza, piše Novi list

Ako bi sindikati pristali na neki od poslodavačkih zahtjeva, onda će se Zakonom o radu odrediti ograničenja broja ugovora na određeno vrijeme. Poslodavci, kako doznajemo, predlažu smanjivanje otkaznih rokova i to na način da se neiskorišteni godišnji odmor, ako ga radnik ima, ubroji u otkazni rok.

Po istom principu poslodavci računaju i da se bolovanje uključi u otkazni rok, a prema njihovom viđenju tržišta rada otpremninu bi mogao dobiti samo onaj radnik koji se prijavi u evidenciju nezaposlenih. Osim toga, poslodavci traže da se u zakon unese odredba prema kojoj bi tek nakon pet godina rada kod istog poslodavca radnik imao pravu na otpreminu u slučaju otkaza.

Sadašnje zakonske odredbe kazuju da radnik nakon dvije godine rada kod poslodavca stiče pravo na otpreminu u slučaju da mu poslodavac otkaže ugovor o stalnom radnom odnosu.

Neki od zahtjeva poslodavaca o kojima protekla dva dana razgovaraju sa sindikatima pod paskom Božidara Kalmete, ministra mora, prometa i infrastrukture, pomalo su čudni. Pa se tako postavlja pitanje zbog čega bi se isplata otpremnina uvjetovala prijavom radnika u evidenciju nezaposlenih?

Takvo zakonsko rješenje vjerojatno bi se našlo pod povećalom, jer predstavlja ograničavanje slobode radnika. Nije jasno ni kako bi se bolovanja ukalkulirala u ZOR, iako će i sindikati priznati da ona u nekim slučajevima doista predstavljaju problem jer se znaju koristiti kako bi se izbjegao otkaz.

No, kako bi se ta pojava lažnog korištenja bolovanja svela na minimum neće biti dovoljno samo dopuniti ZOR, već valja mijenjati i odredbe zdravstvenih zakona i pritom paziti da se ne kazni radnike koji su doista zbog bolesti na bolovanju.

Ako bi sindikati postigli dogovor s poslodavcima kojim bi se već u fazi usklađivanja ZOR-a olabavili uvjeti otkazivanja ugovora, Vlada će amandmanima mijenjati zakon koji se nalazi na čekanju u Saboru. Rad na određeno vrijeme, tim je zakonskim prijedlogom, ograničen na tri godine, neovisno o poslovima koje radnik radi.

Kako broj ugovora nije ograničen zloupotreba rada na određeno su i dalje moguće. Naime, istekom tri godine poslodavac samo treba pričekati dva mjeseca i potom može radnika ponovno zapošljavati na određeno vrijeme.

Sindikati sadašnje razgovore s poslodavcima ne smatraju pregovorima i tvrde da nikakve odluke neće donositi bez odluka glavnih tijela svake od pet sindikalnih centrala. Želja da se riješi pitanje rada na određeno vrijeme, kako tvrde sindikati, razlog je zbog kojeg su promijenili mišljenje i pristali razgovarati o pravima za koje su prije tjedan dana tvrdili da se ne smiju miješati.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još