Hrvatska HDZ PRESKAČE USTAV?

Milanović: Sporazum je pravni i diplomatski fuš

Podrška SDP-a sporazumu o arbitraži ovisit će o tome hoće li se premijerka ispričati građanima za 'izgubljenih šest godina' na putu za EU i na koji će način objasniti zašto je to vrijeme izgubljeno, poručio je poslijepodne predsjednik SDP-a Zoran Milanović

ZAGREB - Milanović kaže da sporazum predstavlja pravni i diplomatski fuš te da SDP mora birati između dviju nepogoda: odluke da RH bude ponovno blokirana u pregovorima za EU i prihvaćanja sporazuma koji je neodređen, otvara pitanje morske i kopnene granice, govori o elementima o kojima je Sabor već donio odluku, te ostavlja mogućnost za svako rješenje. Podrška SDP-a uvjetovana je jasnim stavom i isprikom HDZ-a za ono što je učinio u posljednjih šest godina.

Kosor potpisuje sporazum 4. studenoga

Sporazum sa Slovenijom premijerka Jadranka Kosor potpisat će u srijedu, 4. studenoga u Bruxellesu ili Helsinkiju, bez obzira na to hoće li imati potporu SDP-a ili ne. Sve stranke u načelu su za sporazum, osim tri manje.

Smiješnom je ocijenio jednostranu hrvatsku Izjavu o neprejudiciranju, prema kojoj ništa iz sporazuma neće smatrati kao pristanak na zahtjev Slovenije za teritorijalnim kontaktom s otvorenim morem. Riječ je, rekao je Milanović, o besmislenoj izjavi jer je opovrgavaju dvije druge odredbe iz sporazuma, a osim toga ta izjava nije sastavni dio sporazuma. Da je bilo obostrane volje obiju potpisnica sporazuma, izjava je mogla biti sastavni dio ugovora, ali ona to nije.

U međuvremenu, potpredsjednik Vlade Vladimir Šeks ustvrdio je da je za odobrenje Vladi da sklopi sporazum o arbitraži u Saboru dovoljna obična većina glasova sabornika te najavio da će se o samom arbitražnom sporazumu zastupnici očitovati običnom ili dvotrećinskom većinom.

Od pravnih stručnjaka, međutim, doznajemo da bi se u ovom slučaju pitanje arbitražnog sporazuma u konačnici moglo rješavati na Ustavnom sudu. Šeks napominje da za početak, Sabor daje odobrenje Vladi da sklopi sporazum o arbitraži, a potom će Sabor odlučivati i o ratifikaciji samog arbitražnog sporazuma. Za prvi korak potrebna je, kaže Šeks, obična većina ili kvorum u sabornici, za što je dovoljno 39 glasova zastupnika. A hoće li za ratifikaciju samog arbitražnog sporazuma trebati obična ili dvotrećinska većina, ovisit će o tome 'mijenjaju li se ili samo uređuju granice', rekao je Šeks.

'Privola za pregovore nije uopće potrebna. O čemu pričamo, pa pregovori su već gotovi', kaže za tportal profesor međunarodnog prava, akademik Davorin Rudolf.

Mesić podržao sporazum


Premda je predsjednik Stjepan Mesić danas podržao potpisivanje sporazuma o arbitraži sa Slovenijom, naglasio je da predsjednika SDP-a Zorana Milanovića neće uvjeravati da sporazum treba potpisati, već će mu samo reći svoje mišljenje.
Mesić drži da je najvažnije to što će granična crta biti utvrđena na bazi međunarodnog prava, a utvrđivanje prilaza otvorenome moru stvar je dogovora. U taj akvatorij ulazi se s hrvatske i izlazi s talijanske strane, rekao je Mesić, dodajući da 'tu nema mimoilaženja'. Sustav plovidbe praktično je utvrđen, a ulaskom Hrvatske u EU bit će standardi koji vrijede i među drugim zemljama EU-a, kaže Mesić.
Iako 'prvi korak' ne predstavlja ratifikaciju međunarodnog ugovora, pa se takav sporazum formalno može izglasati kvalificiranom ili čak i običnom većinom, saborski zastupnik Damir Kajin (IDS) ne može vjerovati da se vladajuća većina odlučila drznuti na tako nešto. No dodaje, ako se može jedan proračun usvojiti običnom većinom, zašto ne bi i potpisivanje ovakvog akta?

Evo zašto. Uvođenjem termina 'uređenje' granice, Šeks zapravo nastoji preskočiti Ustav, u kojemu se spominje samo 'mijenjanje' granice. Čl. 8 Ustava kaže da se granice mogu mijenjati samo odlukom Sabora, dok čl. 82. kaže da Sabor tu odluku donosi dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika. Iako je neizvjesno kakva će u konačnici biti presuda Arbitražnog suda, Sabor ima ekskluzivno pravo na mijenjanje državnih granica, pa bi se pristankom na ovakav sporazum o arbitraži to pravo zapravo prebacilo na arbitražni sud.

Prema tumačenju pravnih stručnjaka, ova situacija sama po sebi zahtijeva da se sporazum u Saboru donese dvotrećinskom većinom. U suprotnom, izvjesno je da će se pitanje arbitražnog sporazuma rješavati na Ustavom sudu. Ako se, dakako, ne prihvati Šeksova teza da 'uređivanje' nije isto što i 'mijenjanje', pa ni mijenjanje odluka o državnim granicama.

Sve se vraća na sadržaj spornog sporazuma o arbitraži, gdje u članku 7. stoji da je odluka Arbitražnog suda obvezujuća za stranke te će tvoriti konačno rješenje spora. Ako, dakle, sabornici odobre sporazum, to bi značilo da će Hrvatska i Slovenija morati u cijelosti provesti unaprijed obvezujuću arbitražnu presudu.

Po Rudolfovim riječima, jednostrana izjava koju namjerava objaviti naša Vlada istodobno s potpisivanjem arbitražnoga ugovora o tome da RH neće priznati nikakav 'teritorijalni koridor', ne obvezuje arbitražni sud, a ni Sloveniju. 'Ne može država svojim jednostranim internim aktom preinačiti ili drukčije interpretirati ono što je u isto vrijeme u dvostranome međunarodnom ugovoru prihvatila. Ako u arbitražnome postupku izbiju nejasnoće, arbitražni sporazum rezervira pravo interpretacije jedino arbitražnome sudu. A ne državama. Hrvatska i Slovenija morat će provesti arbitražnu presudu u cijelosti', ustvrdio je Rudolf.

U slučaju sporazuma Račan - Drnovšek, podsjetimo, od ratifikacije i od cijelog postupka odustalo se vrlo brzo, jer je već tijekom saborske rasprave bilo jasno da se neće postići potrebnom dvotrećinskom trećinom.

'Nama naše kopno, Sloveniji naše more'

Protivnici sporazuma o arbitraži upozoravaju da se ustupkom hrvatskih teritorijalnih voda stvara opasan presedan za daljnje razgraničenje između RH i Crne Gore, te RH i BiH. 'Nismo uspjeli obraniti svoje i Slovenci će dobiti dio našeg teritorijalnog mora. Sporazum govori i o razgraničenju na moru i na kopnu i vjerojatno će rezultirati time da će se RH izboriti za svoje kopno, a Slovenija za naše more', kaže Kajin, dodajući da one koji pokazuju ovakve slabosti ne cijene ni sami ucjenjivači.
Rudolf dodaje da nijedna država nije do sada platila ulazak u Europsku uniju svojim teritorijem.

Oporbeni zastupnici ogorčeni su Šeksovim manevrima. Dok velike oporbene stranke kalkuliraju oko podrške sporazumu i traže dodatno vrijeme za konzultacije, neki su se već odredili. HSP, HDSSB, HSU i Damir Kajin (IDS) odlučili su da neće podržati ovakav sporazum o arbitraži. Kajin će tijekom rasprave zahtijevati glasovanje po dvotrećinskom principu, jer sporazum unaprijed obvezuje Hrvatsku i proizvodi pravne učinke.

I Ivan Drmić (HDSSB) napominje da će stranka inzistirati na dvotrećinskoj većini prilikom glasovanja. Ne bilo prvi put, kaže Drmić, da HDZ na ovako nakaradan način pokušava osigurati dovoljan broj glasova, čemu će se HDSSB suprotstaviti svim demokratskim sredstvima. 

Za HSU dvojbene su tri formulacije. Prva je termin 'junction', koji je na hrvatski jezik preveden kao 'veza' (Slovenije prema otvorenome moru) i čije je značenje neprecizno. Druga je utvrđivanje nečeg što se naziva 'režim za korištenje relevantnih morskih područja', pri čemu je nejasno na što se ta područja odnose - režim ribarenja, eksploataciju nafte i plina...? Treća je ona koja definira da je 'odluka Arbitražnog suda obvezujuća' te da će RH 'poduzeti sve nužne korake za provedbu odluke, uključujući i reviziju nacionalnog zakonodavstva, i to u roku od šest mjeseci nakon donošenja odluke'.

Iz Bruxellesa se u međuvremenu oglasila i Jadranka Kosor, priznajući da je maksimalno postignuće to što se sporazumom granično pitanje odvaja od pregovora Hrvatske s EU. Kaže da je zadovoljna sinoćnjim sastankom te razumije da Zoranu Milanoviću 'treba očito još neko vrijeme'. Prema njezinim saznanjima, Milanović će danas obaviti konzultacije, a novi susret Milanović-Kosor zakazan je za sutra ujutro. Vjeruje da će dobiti potporu za prijedlog sporazuma i će ga moći potpisati sljedeći tjedan.

Tekst sporazuma o arbitraži možete pročitati ovdje. Pogledajte i snimku Milanovićeva poslijepodnevnog obraćanja javnosti:




  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još