Markić je u reakciji na odluku Ustavnog suda kazala kako ona pokazuje da Bauk nije znao protumačiti Ustav, jer je tražio od ove i drugih inicijativa da za raspisivanje referenduma svaki puta prikupe najmanje 450.000 potpisa (op. a., Ustavni sud protumačio je da je inicijativa trebala prikupiti deset posto potpisa od 4.042 522. birača).

Međutim, u izjavi za tportal.hr Bauk kaže da nikada nije tvrdio da inicijativa U ime obitelji treba prikupiti 450.000 potpisa.

'Točno je da sam upozoravao da je 'dosadašnja praksa Ustavnog suda i Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora bila da se u ukupni broj birača računaju i hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj' te da 'tu praksu može promijeniti samo Ustavni sud'. Dakle, dobronamjerno sam upozoravao organizatore prikupljanja potpisa da im broj za koji su mislili da im je potreban možda neće biti dovoljan što se i potvrdilo', poručuje Bauk dodajući da je i sam Ustavni sud u današnjoj odluci potvrdio takvu dosadašnju praksu.

Nije točno, nastavlja dalje ministar uprave, i da je tvrdio da u Hrvatskoj postoji oko 200.000 birača koji su u našoj zemlji prijavljeni, a ne žive u Hrvatskoj.

'Ja, naime, mislim da je taj broj i veći od 200.000 i bliži je broju koji spominju i predstavnici inicijative te sam i precizno detektirao o kojim se skupinama hrvatskih državljana u najvećem broju radi. Upravo zbog toga su i razdvojeni registar i popis birača te je za stavljanje na popis birača, osim prijavljenog prebivališta, uveden i kriterij važeće osobne iskaznice čime je Hrvatska dobila realniji i točniji popis birača u kojem se nalazi 3,7-3,8 milijuna birača što odgovara i ovome što govore predstavnici organizatora prikupljanja potpisa. Ministarstvo uprave u očitovanju Ustavnom sudu navelo je, osim 404.320 potrebnih potpisa i brojke 376.029 te 348.706 kao brojke koje mogu biti relevantne za potreban broj prikupljenih potpisa. Ustavni sud se odlučio za brojku koju je naveo, to je argumentirao i za nas je ta priča završena', kaže Bauk.

Osvrnuo se Bauk i na zahtjev da dade ostavku zbog, kako to tvrde u inicijativi U ime obitelji, traženja pogrešnog broja potpisa potrebnih za raspisivanje referenduma, ali i njegove ustrajnosti u 'neusklađivanju evidencije birača.'

Ovo doživljavam kao izlaznu strategiju gospođe Markić, da na nekog drugog prebaci krivnju za neuspjeh inicijative. Naime, to da imamo državljane koji žive u inozemstvu, a prijavljeni su u Hrvatskoj je činjenica koju uporno ponavljam već skoro sedam godina otkad sam prvi put izabran u Hrvatski sabor. Zbog toga su i doneseni novi Zakon o prebivalištu i Zakon o registru birača i razdvojeni su popis i registar birača', kaže Bauk

Iako je sada već jasno da od referenduma neće biti ništa, Markić je na popodnevnoj press konferenciji ustvrdila da su u inicijativi ipak nečime zadovoljni - 'jer su otvorili pitanja ne samo vezana za izborni inženjering u Hrvatskoj, već su i pokazali kakvi problemi postoji vezano za broj birača u Republici Hrvatskoj.'

U Hrvatskoj ne postoji problem vezan uz broj birača, uzvraća pak Bauk.

'Naime, birači su svi hrvatski državljani stariji od 18 godina. Točna tvrdnja bila bi da postoji problem u usklađenosti evidencije prebivališta sa stvarnim stanjem i da mnogi hrvatski državljani imaju prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj, a stvarno žive u inozemstvu. Predstavnici HDZ-a i SDSS-a stalno se zalažu za odgodu primjene odredbi Zakona o prebivalištu koje stupaju na snagu 29. 12. 2014. Upravo je danas i HDZ zatražio još jednom odgodu primjene. Također, kao primjer osobe koja nije u evidenciji HZZO-a (po vlastitom priznanju), a jest birač je i gospođa Kolinda Grabar Kitarović koja je živjela i radila u Bruxellesu, ali je nesporno da je njezino prebivalište u Hrvatskoj. Stoga ostajem pri tezi da je ovo povijesni sukob na hrvatskoj desnici i da mi u njemu možemo sudjelovati samo kao promatrači', zaključuje Bauk za tportal.hr.