Nova, liberalizirana pravila medijskog praćenja izborne kampanje primijenit će se u predstojećim predsjedničkim izborima, ali ona bi mogla biti novi izvor problema za TV kuće, prije svih za HRT kao javnu televiziju, jer ne predviđaju ograničenja vremena za reklamne poruke u udarnim terminima. Pravila medijskog praćenja izborne kampanje, koja je napisao SDP-ov predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Peđa Grbin, nisu usklađena s europskim direktivama, Zakonom o elektroničkim medijima i Zakonom o HRT-u. Saborska većina nova je pravila izglasala, a HDZ nije glasao protiv i time je izrazio podršku
Na taj problem, na dva panela o novim pravilima koje je organiziralo Vijeće za elektroničke medije (VEM), upozorila je predsjednica Programskog vijeća HRT-a Nina Obuljen Koržinek, ali i članica VEM-a Suzana Kunac koja je upozoravala da pravila derogiraju Zakon o elektroničkim medijima, kad je riječ o izbornoj promidžbi.
U izjavi za tportal Obuljen objašnjava kako derogiranje vremena namijenjenog promidžbi nije predviđeno Zakonom o HRT-u, Zakonom o elektroničkim medijima i Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama.
'Direktiva izričito ograničava vrijeme oglašavanja na 20 posto vremena u jednom satu, što odgovara sada maksimalno dopuštenom vremenu od 12 minuta za komercijalne nakladnike, kako je predviđeno Zakonom o elektroničkim medijima. Kako Pravila ne utvrđuju koliko to prekoračenje može biti, teoretski bi se moglo zamisliti situaciju u kojoj promidžbene poruke par dana prije izbora traju pola sata ili cijeli sat. Politička promidžba u hrvatskim zakonima regulira se na isti način kao i promidžba bilo kojeg drugog komercijalnog proizvoda ili usluge. Ne vidim kako bi se moglo protumačiti da oglašavanje dulje od 20 posto vremena unutar jednog sata nije kršenje Direktive', naglašava Obuljen.
Kad je riječ o HRT-u, Zakonom o HRT-u je propisano da HRT u jednom satu u udarnom terminu može imati četiri minute oglašavanja, a tim zakonom nije predviđeno izuzimanje od zakonski dozvoljene minutaže.
Zbog toga se predsjednica Programskog vijeća HRT-a Nina Obuljen pribojava kako je otvoren prostor za pokretanje tužbe protiv HRT-a zbog kršenja pravila o zaštiti tržišnog natjecanja, budući da se to knjiži kao komercijalni prihod.
'Mislim da je moguće zamisliti situaciju u kojoj se za vrijeme izborne promidžbe primjenjuju drugačija pravila, ali ne onako kako je to učinjeno (derogiranje postojećih zakona Pravilima bez procjene rizika vezano uz europske propise). Trebalo se prvo izmjenama postojećih zakona o HRT-u i elektroničkim medijima otvoriti mogućnost za prekoračenje vremena oglašavanja, a u Pravilima (koja se donose na temelju izbornog zakona) vrlo jasno navesti koliko smije biti to prekoračenje (ovako ispada da teoretski može biti 60 minuta). U slučaju HRT-a trebalo je precizno utvrditi kako će se tretirati taj komercijalni prihod koji sada nije posebno definiran ni Zakonom o HRT-u ni Ugovorom', upozorila je Obuljen.
Grbin: Sve je pod kontrolom
Pitali smo predsjednika Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Peđu Grbina kako komentira apele predsjednice Programskog vijeća HRT-a; on ističe da nije bilo potrebe da se pravila o medijskom praćenju izborne kampanje usklađuju s ostalim propisima jer su ona dio Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, koji je Lex Specialis i organski zakon. Kaže i kako se, ako netko smatra da se pravila trebaju uskladiti sa zakonima o HRT-u i elektroničkim medijima, mogu predložiti promjene tih zakona, ali on za to ne vidi nikakvog razloga.
'Trajanje izborne promidžbe je strogo vremenski ograničeno razdoblje u kojemu vrijede posebna pravila zbog posebnog interesa javnosti da bude informirana o kandidatima koji sudjeluju u izborima. Za to razdoblje vrijede posebna pravila i postojala su i do sada, plaćene izborne emisije od 10 minuta i do sad su bile emitirane, ali nitko nije postavljao pitanje krši li se time zakon', poručuje Grbin i kaže kako su besmislena strahovanja da će netko svih 60 minuta u udarnom terminu emitirati plaćene izborne promidžbene poruke.
'To naprosto nije životno, a i oni koji plaćaju takve poruke ograničeni su u visini sredstava koja mogu potrošiti na plaćenu promidžbu', zaključio je Grbin.
