Hrvatska ANTIRECESIJSKI NAMET

Porez koji nije zaživio u Srbiji, Litvi i Mađarskoj

Pregovori Vlade i socijalnih partnera vezani uz rebalans proračuna i danas su, drugi dan zaredom, završeni bez dogovora te se nastavljaju sutra, i to s prijedlogom da se na sve primitke građana, plaće i mirovine, veće od 3.000 kuna uvede tzv. krizni porez sa stopom od 5 ili 6 posto, koji bi se naplaćivao od 1. kolovoza ove do kraja iduće godine

Potpredsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić je kazao da je prvotni prijedlog Vlade bio stopa kriznog poreza od 8 posto, kao i da bi se novi porez odnosio na neto plaće 850 do 900 tisuća ljudi.

Ribić je rekao da su sindikati predlagali progresivno oporezivanje, da im nije jasno zašto linearna stopa.

Prenio je i da je Vladino objašnjenje neprihvaćanja progresivne stope veća složenost poreznog sustava, a time i veća porezna erozija.

Guliver/Getty Images
Solidarni porez ekonomski je loša odluka
"Ako se nekome nešto mora smanjiti to mora biti svima u državi i utoliko ova inicijativa Vlade ima smisla, jer sve drugo, svako jednostrano zadiranje u plaće samo jednog sektora je šikaniranje 250.000 ljudi", rekao je Ribić na upit podržava li prijedlog.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever je pak kazao da se on na sutrašnjem sastanku neće pojaviti, jer nema stav onih koje predstavlja.

Ovo je prijedlog koji obuhvaća najveći dio plaća i mirovina i valjda trebamo nekoga pitati da li im je to prihvatljivo ili nije, istaknuo je.

Predsjednik Izvršnog odbora HUP-a Damir Kuštrak je za "krizni porez" kazao da ne može biti protiv takvog, solidarnog poreza, ali da je to ekonomski vrlo loša odluka.

To, objasnio je, "znači da vlada ne može smanjiti rashode, što bi bilo nužno u ovom trenutku, nego će udariti neki novi porez, što je još dodatni udar na konkurentnost".

'Takav je porez, kaže, uveden u Srbiji, Mađarskoj i Litvi, ali "nigdje nije uspio".


  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još