Hrvatska SABOR O OBITELJSKOM NASILJU

Usprkos ovlastima policija popustljiva prema nasilnicima

Saborski su klubovi pozdravili prijedlog novog zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, upozoravajući pritom da nedavni tragični događaj u Ozlju pokazuje kako zakoni i drugi propisi nisu do kraja zaživjeli u na terenu.

Vlada predlaže da se zakonom definira ekonomsko nasilje, odnosno oduzimanje prava na ekonomsku neovisnost, da se zakon odnosi i na udomljenu djecu, a da se svi predmeti vezani uz obiteljsko nasilje na sudovima moraju rješavati žurno.

Uvodi se i odredba po kojoj se službe socijalne skrbi i zdravstvene ustanove te druga nadležna tijela moraju brinuti o svim potrebama žrtve nasilja, a interesi zlostavljanog djeteta postavljeni su kao prioritetni u svim postupcima.

Policiji se, među ostalim, daju ovlasti da nasilnika udalje iz doma ako je žrtva životno ugrožena, a uvode se i više novčane i zatvorske kazne.

Mirko Mihičinac (52) koji je u centru Ozlja prije dva dana u 7.20 ujutro pucnjevima iz pištolja TT ubio svoju suprugu Anicu (60) i njezinu kćer Ivanu Lešković (30), u policiji je već evidentiran kao višestruki počinitelj obiteljskog nasilja. No, policija nije poduzela ništa kako bi zaštitila njegovu suprugu, žrtvu nasilja.

Pooštrene su i novčane kazne, propisivanjem najmanjeg i najvećeg iznosa od tisuću do 50 tisuća kuna, dok je kao zatvorski maksimum uvedena kazna od 90 dana umjesto 60 kao do sada. Uvode se i novčane kazne za sve koji su uočili, a nisu prijavili obiteljsko nasilje, npr. prosvjetne i zdravstvene radnike.

Po podacima Ministarstva unutarnjih poslova, policija je do kraja lipnja prošle godine prijavila gotovo 7500 obiteljskih nasilnika, čije su žrtve u gotovo 65 posto slučajeve bile žene, uglavnom supruge i kćeri, ali i majke te izvanbračne partnerice.

Porast broja prijava nasilja u obitelji Željana Kalaš (HDZ) tumači kao porast društvene svijesti o neprihvatljivosti takvog ponašanja.

Posebno je pozdravila odredbe o ekonomskom nasilju, ističući kako nisu rijetke paradoksalne situacije u kojima se žrtva nasilja protivi izricanju zatvorske kazne nasilniku, jer 'neće imati od čega živjeti ako joj suprug ode u zatvor'.

Naglašavajući da je ekonomska ovisnost najčešći razlog zbog kojega žene ostaju u braku s nasilnicima, Kalaš se založila za punu primjenu mjere zapošljavanja zlostavljanih žena, predviđene u Nacionalnoj strategiji borbe protiv obiteljskog nasilja.

Zakon je pozdravila i Gordana Sobol (SDP), koja je podsjetila da je riječ o tekstu koji je bio gotov još 2007., ali se čekalo do donošenja Prekršajnog zakona.
Sobol je zadovoljna jer zakon donosi poboljšane i jasnije odredbe, po kojima će se lakše postupati.

Upozorila je, međutim, da je i postojeći zakon i posebno Protokol o postupanju u slučajevima nasilja u obitelji jasno propisao postupanje policije, centara za socijalnu skrb, zdravstvenih i odgojno-obrazovnih ustanova.

'Tragični događaj u Ozlju ukazuje da sve ono što smo zapisali u propisima nije zaživjelo na terenu', upozorila je Sobol, ističući da svi nadležni službenici moraju točno znati što im je činiti kad saznaju za nasilje u obitelji.

Danica Hursa (HNS) ukazala je na potrebu prevencije nasilja, praćenja i suzbijanja utjecaja medija na agresivnost i snažnog poticanja nenasilne komunikacije.
'Društvo se mora baviti prevencijom, jer je nasilje i posljedica lošeg stanja društva u cjelini', poručila je Hursa.


  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još