Hrvatska OSVRT IVE LUČIĆA: PRESUDA SEIZMOLOZIMA

Znanstvenici nisu sveci!

  • Autor: Ivo Lučić
  • 25.10.2012 8:25:15
  • 25.10.2012 7:00:00

Nijedan hrvatski znanstvenik kojeg su javno pitali, ne prihvaća odluke talijanskog suda kojima su sedmorica seizmologa proglašena krivima iz nehaja i osuđena na šest godina zatvora. I oni kao i njihovi inozemni kolege smatraju da je to zapravo osuda same znanosti, jer nitko ne može znati kad će potres biti, niti ga se može suditi što ga nije predvidio

Reuters
U potresu u L'Aquili poginulo je gotovo tristo osoba, a uništeno je i oštećeno više od 10.000 kuća
Za razliku od kolega koji ponavljaju argumente obrane, sud je, barem kako su javili mediji, smatrao da su krivi za višestruko ubojstvo iz nehaja zbog netočnih, nepotpunih i kontradiktornih informacija o opasnostima od potresa. Pri tome, svi oni su osuđeni kao članovi Nacionalnog odbora za predviđanja i prevenciju velikih rizika, što stvari daje malo drukčiju sliku. Postoje svjedoci koji tvrde da su neki stradalnici riječi seizmologa shvatili kao da nema opasnosti od potresa.

Da je nesretni položaj seizmologa poprimio takve razmjere, neki mediji sugeriraju, može se možda zahvaliti upravo toj ulozi u rečenom odboru. Naime, izvjesni fizičar je nekoliko dana prije tragedije ondje izmjerio povećanu količinu plina radona u zraku, što zna pratiti povećane seizmičke aktivnosti. Međutim, seizmolozi odbijaju bilo kakvu upotrebljivost takvog mjerenja i nisu u njemu vidjeli nikakav ozbiljan znak za potres. Naprotiv, kao članova komisije su nastojali spriječiti paniku nastalu nakon poziva toga fizičara pa su, tumače neki mediji, po refleksu administracije i pretjerali u tome.

To, dakle, nije više samo pitanje 'čiste' znanosti, nego njezine društvene upotrebe koja je na svakom koraku podložna kvarenju pa i preispitivanju. Pa svi naši obrovci, kako je to nedavno kazao prof. dr. Radoslav Petrović, imali su potpise uglednih znanstvenika i akademika!?

Niz znanstvenih podloga raznim studijama utjecaja na okoliš koje smo imali prilike vidjeti, pravi su primjeri prostitucije znanosti koji mogu biti poticaj raznim štetama i nesrećama. Među znanstvenicima upravo vlada muk o takvoj zloupotrebi znanosti. Ne smeta im što naši gradovi i sela piju vodu koja izvire ispod odlagališta smeća, ne smeta im što su gradovi i sela poplavljeni pored rijeka na kojima su akumulacije u stanju zadržati cijeli godišnji protok, ne smeta im što dječja igrališta izgrađena na azbestnom otpadu, ne smeta im kad ljudi piju vodu koja sadrži 60 puta više otrovnog arsena nego je to dopušteno, za njih su termoelektrane gotovo neka vrsta komunalnog osvježivača zraka...

221719,221811,221748,161146

Reakcije znanstvenika razumljive su kao vid solidarnosti prema kolegama koje je rečena tragedija ošinula poput munje i život im pretvorila u gorku sudbinu. Također, možemo ih primiti kao manifestacije vlastitog uvjerenja da je znanost etična i iznad svega. No kako bez detaljne istrage usmrćenja 309 ljudi, pa i suđenja, previdjeti vezu između priopćenja državne komisije i tragičnih posljedica? Zato su izjave jednog našeg znanstvenika da je do izricanja presude suđenje doživljavao 'kao veliku šalu', ne samo nepotrebne, nego pomalo i neumjesne. Takve izjave nas pomalo podsjeća na onu saborsku deklaraciju koja kaže da hrvatski vojnik ne može počiniti ratni zločin. Ne znam na što naši znanstvenici toliko oslanjanju vlastito samopoštovanje?

Važna dimenzija ove tragedije je, dakle, ne 'čisto' znanje i 'čista' znanost, nego njezina javna upotreba i medijsko posredovanje. To je pitanje komuniciranja znanosti i kriznog komuniciranja. Ono samo po sebi može uvelike doprinijeti razvoju katastrofe. A kod nas je i jedno i drugo razvijeno u užim krugovima odgovornih pojedinaca te ne postoji kao društveni mehanizam koji može poslužiti u kaosu kataklizme. Paralelno s otvaranjem stotina radnih mjesta PR-ovaca koji su plaćeni da glancaju ugled institucijama moći, potrebno je razvijati sustav znanja koji će u javnost prenijeti istinsko razumijevanje okolišnih procesa u kojima ljudi žive i tako ih učiniti suodgovornima za okolišnu politiku i javnu upotrebu znanosti.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još