Hrvatska HRVATSKA NEMA POPULACIJSKU POLITIKU

'Zaposlene majke s djecom treba pozitivno diskriminirati'

Kako zaustaviti depopulaciju Hrvatske i drastičan trend pada nataliteta? Pitanje je to na koje su pokušali dati odgovor demografski stručnjaci, ali i članovi Savjeta za gospodarstvo predsjednika Republike. Prvo i najvažnije, zaključak je da se o populacijskoj politici mora donijeti politički konsenzus, a jedna od populacijskih mjera bila bi i pozitivna diskriminacija zaposlenih majki s malom djecom

Mudrinić: Poremećen nam je sustav vrijednosti

Član Savjeta za gospodarstvo Ivica Mudrinić poručio je da hrvatsko društvo pati od kompleksa te da je demografska politika pitanje sustava vrijednosti. Pitao se kako većina reagira kada žena obznani da čeka, npr., treće dijete? Poremećen sustav vrijednosti, osim kod natalitetne politike, prisutan je i u poduzetništvu, tvrdi Mudrinić, jer mi, pojašnjava, doživljavamo poduzetništvo kao neprijateljstvo. 'Trebamo mijenjati odnos prema životu i radu', zaključio je.

Predsjednik RH Ivo Josipović ustvrdio je da je pad broja stanovništva u Hrvatskoj jedna od najvažnijih tema našeg društva. 'Bilo je ideja kako spriječiti bijelu smrt, no odgovor nismo našli', ustvrdio je.

Akademkinja Alica Wertheimer-Baletić
rekla je da u Hrvatskoj već dugo traje demografska kriza, no da je ona poprimila drastične razmjere nakon 1991. godine, kada broj rođenih pada ispod broja umrlih, a taj se trend nastavio do danas i napreduje.

'Riječ je o strateškom razvoju i nešto se mora učiniti. Nema izgleda da će se situacija preokrenuti i da će se rađati više djece od broja umrlih ako pronatalitetna politika ne bude konstanta', ustvrdila je.

Samo u 20. stoljeću Hrvatsku je napustilo 2,650 milijuna stanovnika!


Uz biološki aspekt, hrvatsku demografsku sliku snažno je obilježilo i iseljavanje: samo u 20. stoljeću Hrvatsku je napustilo 2,650 milijuna stanovnika! Wertheimer-Baletić upozorava da nam ulaskom u Europsku uniju prijeti novi emigrantski val, i to uglavnom mladih i visokoobrazovanih ljudi, te da se u prosjeku tek 70 posto emigranata vraća u domovinu, i to tek u mirovini. To je potvrdio zamjenik ministra rada i mirovinskoga sustava Božidar Štubelj kazavši da nam sljedeće godine prijeti opasnost od velike migracije.

Stari nam čak i staračko stanovništvo


Osim negativnog prirodnog prirasta, problem je i starenje radno sposobnog stanovništva. 'Stari nam čak i staračko stanovništvo - tako je do 2050. predviđen rast broja osoba iznad 80 godina za čak 262 posto!' Zaključuje da takvo demografsko stanje utječe na ponudu rada, javnu potrošnju, sustav socijalne skrbi, zdravstvo… 'Nema sfere društvenog života koju ne pogađaju demografska kretanja', poručila je.

Gelo: Željezna zavjesa još simbolički nije pala

Demografski stručnjak Jakov Gelo pojasnio je pak da Hrvatska nije iznimka kada su u pitanju posttranzicijske zemlje srednje i istočne Europe. 'Nakon pada Berlinskog zida Europa je simbolički ostala podijeljena. Zapadna Europa od tada je dobila 35 milijuna stanovnika dok je istočni blok izgubio 17 milijuna stanovnika.'

Usporedio je Hrvatsku u Irskom jer imaju podjednak broj stanovnika i sličan BDP. Dok je u posljednjih 20 godina irsko stanovništvo naraslo za 30 posto, hrvatsko se smanjilo za pet posto. U Irskoj se godišnje rodi oko 48 tisuća djece više od broja umrlih, dok se u Hrvatskoj rodi oko osam tisuća djece manje od broja umrlih. Demografski stručnjak sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Anđelko Akrap pokušao je pak ponuditi neke mjere populacijske politike koje se primjenjuju u pojedinim europskim zemljama.
219717,207930,207157,205369
U Švedskoj su 70-godina 20. stoljeća nakon snažnog pada fertiliteta, tj. prosjeka broja rođene djece, uveli pozitivnu diskriminaciju zaposlenih žena s malom djecom te im se do danas demografska slika izmijenila. Suprotno stereotipima, fertilitet visokoobrazovanih žena je oko dva promila, isto je u Francuskoj, dok je u Hrvatskoj ukupna stopa fertiliteta 1,46, a fertilitet visokoobrazovanih žena je čak manji od ukupnog hrvatskog prosjeka.

Također je istaknuo najčešće razloge zbog kojih Hrvati imaju malo ili nemaju djece: nedostatak posla, trošak podizanja djece i premali kapacitet vrtića i jaslica, a tek je pri kraju kao razlog navedena želja za zadržavanjem samostalnosti i načina života.

Uz to se nametnula činjenica da danas sve više ljudi ima atipično radno vrijeme koje ne odgovara radnom vremenu vrtića. Akrap kaže da bi trebali postojati vrtići koji rade i vikendom.  'Hrvatska je demografsku politiku prepustila spontanosti - kako ide, ide... Svaka vlada mijenja i radi svoje, a potrebno je postići konsenzus', poručio je.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još