Hrvatska HDZ I IDS ZA POSEBAN ZAKON

'Alternativa koncesijama je pituravanje tunela u 6 ruku!'

Dio oporbe, ali i dio vladajućih složili su se da bi po pitanju koncesija na autoceste trebalo razmisliti o posebnom zakonu. Moglo se to čuti tijekom saborske rasprave o Zakonu o koncesijama koji se usklađuje s europskom stečevinom

Govoreći o izmjenama Zakona o koncesijama, zamjenik ministra financija Boris Lalovac objasnio je kako će po novom zakon poznavati tri vrste koncesija - koncesije za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra, koncesije za javne radove te koncesije za javne usluge.

Koncesije za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra definiraju se kao ugovorom uređen pravni odnos čiji je predmet korištenje općeg ili drugog dobra od interesa za državu. Koncesije za javne radove regulirane su kao ugovor istovjetan onom o javnim radovima, s razlikom da se naknada za radove koji se planiraju izvesti sastoji ili samo od prava na iskorištavanje tih radova, ili od tog prava zajedno s plaćanjem davatelja koncesije. Koncesija za javne usluge se od ugovora o javnim uslugama razlikuje samo u tome da se naknada za pružene usluge sastoji samo od prava na iskorištavanje tih usluga ili od tog prava zajedno s plaćanjem davatelja koncesije.

Iako ih Lalovac nije spominjao, upravo su koncesije na autoceste bile glavna tema saborske rasprave. Hrvatski laburisti smatraju da ne bi trebalo davati u koncesiju ono što država može obaviti sama.

'Država nije i ne može biti loš gospodar. Lopovska država je loš gospodar. Nesposobna država je loš gospodar. Ali država koja zna što hoće i zna što radi nije loš gospodar. Ako neki ministar misli da je privatnik tri puta sposobniji od države u upravljanju, to samo znači da misli da je njegov susjed tri puta pametniji i sposobniji od njega. Onda to nije loša država, to je loš ministar koji tako misli', kazao je laburist Nikola Vuljanić.

Govoreći konkretno o koncesijama na autoceste, Vuljanić je kazao da se u koncesiju mogu dati ceste koje je koncesionar sam izgradio, a ne koje su već sagrađene. 'Ovo što se sada planira i najavljuje, davanje autoputa u koncesije, zapravo je kukavičluk vlasti. Vlast nije u stanju povući rezove tamo gdje ih treba povući, jer to je specifično, posebno i tiče se imena i prezimena pa se umjesto toga odriče cijele stvari i kaže, ajde netko drugi će to srediti. U Hrvatskim autocestama i Hrvatskim cestama netko drugi će odlučiti tko će tu raditi, tko neće raditi... Onaj tko uzme koncesiju, ja se neću tu petljati. Što je lijepo, ali kukavički', kazao je Vuljanić.

213806,213097,212864,207788
Što se pak tiče HDZ-a, u toj glavnoj oporbenoj stranci smatraju da o koncesijama na autoceste treba izraditi poseban zakon, pa čak i ići na referendum. 'Smatramo da bi u ovom zakonu trebalo stajati da se hrvatske autoceste ne mogu dati u koncesiju ako se ne donese poseban zakon o davanju hrvatskih autocesta u koncesiju. Ako imamo Zakon o rudarstvu koji definira kako se i pod kojim uvjetima sve ono što spada pod rudarstvo može dati u koncesiju, smatramo da su autoceste čak i od većeg gospodarskog značaja i da bi ih trebalo tretirati posebnim zakonom. Ili čak, ako hoćemo ići dalje, da se hrvatski građani izjasne jesu li za to da u koncesije damo ono što su svi gradili', kazao je HDZ-ov Ivan Šuker.

Ako se koncesije na autoceste urede posebnim zakonom, HDZ je spreman podržati i Zakon o koncesijama, kazao je Šuker.

Ovakav stav HDZ-a SDP-ovac Luka Denona shvatio je kao konačno 'da' glavne oporbene stranke davanju autocesta u koncesiju. 'Sad shvaćam da ipak možemo dati autoceste u koncesiju, ali ako za to imamo poseban zakon. Ne čini mi se da je to nešto sjajno budući da Zakon o koncesijama kaže da se koncesija daje u različitim područjima i za različite djelatnosti pa se nabraja tih 20-ak djelatnosti i navode se i koncesije za javne ceste. Vjerojatno su i autoceste javne ceste pa inzistiranje na posebnom zakonu shvaćam kao da možemo ići u koncesioniranje autocesta, a već imamo Zakon o koncesijama koji je dosta dobar', kazao je Denona zapitavši se zašto onda ne bi bio i poseban zakon za obavljanje linijskog i obalnog pomorskog prijevoza, o koncesijama na luke, itd.

U HDZ-u su mu odgovorili da za linijski prijevoz i za luke već postoje posebni zakoni koji, među ostalim, reguliraju i pitanje koncesija. 'Linijski prijevoz i neke druge javne usluge se ne mogu uspoređivati s autocestama iz nekoliko aspekata. Prije svega u autoceste je uloženo više od 11, 12 posto BDP-a. Autoceste svake godine od poreznih obveznika naplaćuju negdje oko milijardu i 400 milijuna kuna, onih 60 lipa po litri benzina. Moramo shvatiti da je kod hrvatskih građana autocesta Zagreb - Split više od autoceste. To je stvar nacionalnog ponosa', odgovorio je HDZ-ovac Šuker.

Drugačije mišljenje o koncesijama na autoceste imao je HNS-ov Petar Baranović. 'Što je alternativa davanja autocesta u koncesiju? Da li možda dosadašnja praksa gospodarenja autocestama koja je svake godine proizvodila stotine milijuna kuna gubitka simboliziranih u onom famoznom, što bi mi Dalmatinci rekli, pituravanju tunela u 6 ruka? U svojoj karijeri brodara nisam drvo piturava u 6 ruka, a kamoli beton. Imamo li pravo forsirati modele koji donose gubitke koje u konačnici plaćaju hrvatski građani?', zapitao je Baranović zastupnike oporbe.

Oporbi se u mišljenju o autocestama pridružio i IDS-ovac Damir Kajin, koji se zapitao donose li se izmjene Zakona o koncesijama upravo zbog autocesta. 'Ono što je izgrađeno u obliku vodovodne infrastrukture, cestovne ili elektroinfrastrukture ili elektrokapacitete, mislim da ne bi trebalo davati u koncesiju. Ako netko želi doći, raditi, izgraditi, zašto ne, kapa dolje. Ali ono što je generacija '20. ili '30. iznijela i sagradila, to bi trebalo sačuvati u posjedu Hrvatske', kazao je Kajin podržavši HDZ-ovu ideju za posebnim zakonom o koncesijama na autoceste.

HDZ je svoju podršku uvjetovao posebnim zakonom, a uvjet je imao i SDSS-ov Milorad Pupovac koji je prije izglasavanja Zakona o koncesijama zatražio izvještaj o tome kako su funkcionirali ugovori o koncesiji do sada.

'Jedan cjeloviti izvještaj po sistemu naplate ugovornih obveza, po sistemu pridržavanja i realizacije ukupnih ugovornih obveza. O tome koliko je koncesijskih ugovora mrtvo i koliko takvih koncesijskih ugovora zapravo guši život jedinica lokalne samouprave', kazao je Pupovac i naveo primjer općine Plaški gdje je u koncesiju prije nekoliko godina dan izvor vode na rijeci Dretulji, no koncesionar po tom pitanju ne radi ništa.

'Na ovom pitanju pada ili prolazi cijeli sistem koncesije. Ako pada, onda to znači da ponavljamo iskustva iz privatizacije', rekao je Pupovac.

Međutim, Pupovcu je odgovorio Laburist Vuljanić. 'Da bi država mogla izvijestiti građane o tome kako se upravljalo koncesijama potrebne su joj tri stvari koje nema. Potreban je popis državne imovine koji ne postoji, Hrvatska nije uspjela u 20 godina složit što ima, pa kako će upravljat ako ne zna što ima. Potrebna je strategija upravljanja koju je trebao donijeti Sabor, pa se nije dogodilo ništa. I potreban je operativni plan upravljanja kojeg je trebala donijeti Vlada. Tek kad ta tri dokumenta budu postojala onda se može govoriti o racionalnom upravljanju državnom imovinom. Do tada je to eci peci pec pa ako pogodiš slučajno', kazao je Vuljanić.

Pupovca je pak umirio zamjenik ministra Lalovac koji je prije drugog čitanja zakona obećao jedno skraćeno izvješće o dosadašnjem stanju koncesija.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još