Hrvatska GDJE SMO U ODNOSU NA EUROPU

Analiza otpadnih voda otkrila potrošnju droge u Zagrebu

Stopa potrošnje droga u Zagrebu relativno je niska u usporedbi s većinom zapadnoeuropskih gradova, znatno se manje troši kokaina, amfetamina i metamfetamina, a potrošnja marihuane slična je onoj u Milanu, pokazala je analiza komunalnih otpadnih voda 19 europskih gradova

Riječ je o inovativnom istraživačkom pristup potaknutom od Norveškog instituta za istraživanje voda (NIVA) iz Osla i Instituta Mario Negri iz Milana u kojem je sudjelovao i hrvatski Institut Ruđer Bošković te još 13 znanstvenih ustanova iz 11 europskih zemalja.

Istraživanje je uključivalo analizu odabranih urinarnih biomarkera kokaina, amfetamina, ectasyja, metamfetamina i marihuane u neobrađenoj komunalnoj otpadnoj vodi te izračun njihovog dnevnog unosa u kanalizacijski sustav tijekom sedam uzastopnih dana. Usuglašena metodologija uzorkovanja, analize i obrade rezultata omogućila je da se po prvi put izravno usporedi potrošnja droga u gradovima različitih veličina kao što primjerice Zagreb, Barcelona i London, izvijestili su danas s 'Ruđera'.

Istraživanje je pokazalo da je stopa potrošnje droga u Zagrebu relativno niska u usporedbi s većinom zapadno europskih gradova, posebno u odnosu na Antwerpen, Barcelonu, Amsterdam, Eindhoven i Utrecht.

U Zagrebu se troši znatno manje kokaina nego u većini gradova uključenih u istraživanje. Ukupna dnevna potrošnja kokaina u Europi procijenjena je na 356 kilograma, što prema Uredu Ujedinjenih naroda za droge i kriminalitet (UNODC) predstavlja 10 do 15 posto svjetske potrošnje. Stopa potrošnje kokaina, nekoć zvanog drogom bogatih, znatno je viša u zapadnoj nego u sjevernoj i istočnoj Europi.

Iako je stopa potrošnje amfetamina u Zagrebu višestruko porasla u odnosu na 2009., još je uvijek izrazito niska u odnosu na gradove koje karakterizira visoka potrošnja te stimulativne droge, primjerice u Amsterdamu, gdje se troši 25 puta više amfetamina nego u Zagrebu.

Potrošnja metamfetamina neravnomjerno je raspoređena, a prednjače gradovi sjeverne Europe - Oslo i Helsinki te finski grad Turku, prošlogodišnja europska prijestolnica kulture. Potrošnja metamfetamina u tim gradovima je tridesetak puta viša nego u većini ostalih gradova, uključujući i Zagreb.

Najveća potrošnja marihuane zabilježena je u nizozemskim i španjolskim gradovima, a u Zagrebu je slična onoj u Milanu.

Rezultati istraživanja objavljeni su danas u uglednom znanstvenom časopisu Science of the Total Environment. Iz 'Ruđera' napominju da konvencionalne metode koje su do sada upotrebljavane kao podloga za donošenje nacionalne politike o prevenciji droga uključuju podatke o zapljenama, broju liječenih ovisnika te nacionalne upitnike o navikama u potrošnji droga.

Za razliku od podataka dobivenih anketama, koji podliježu subjektivnosti ispitanika, mjerenja u otpadnim vodama predstavljaju objektivna, izravno usporediva kemijska mjerenja. Stoga bi pokretanje redovitog praćenja koncentracija droga u otpadnim vodama na nacionalnoj i europskoj razini imalo izuzetnu važnost za pravodobno uočavanje eventualnih promjena u trendovima zloporabe droga u realnom vremenu.

Takav pristup stvorio bi i dodatnu osnovu za donošenje planova prevencije te za praćenje učinkovitosti već postojećih preventivnih ili represivnih mjera vezanih uz ovu problematiku, zaključuju u Institutu Ruđer Bošković.

18081,206090,201514,200885
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još