Hrvatska USPJEŠNA POVORKA PONOSA

Zagreb je tolerantan grad, ali s kordonima policije

Jedanaesta povorka Zagreb Pride u duginim bojama za podršku LBGT ljudi privukla je, prema procjenama organizatora, oko četiri tisuće ljudi i bila je sa stajališta tolerancije i respektiranja prava na različitost možda i najuspješnija dosad u Hrvatskoj

Počelo je na Trgu žrtava fašizma, gdje se isprva činilo da će pokretni skup postići manju posjećenost od ranijih. Do dogovorenog termina u 14 sati skupilo se svega nekih 300-tinjak ljudi spremnih hodati kroz gradski centar kako bi upozorili na društvenu homofobiju i još uvijek neriješen pravni status životnih zajednica istospolnih odraslih osoba – ali i na njihova roditeljska prava.

No ubrzo se brojka u najmanju ruku upeterostručila, a kasnije vjerojatno i udeseterostručila te je u trenutku prolaska Trgom bana Jelačića gotovo podsjećala na maturantsku norijadu – doduše, bez alkoholizma i zasipanja prolaznika brašnom. Nakon prvog bubnjarskog ‘ešalona’ slijedio je razglas s muzikom (Beatlesi, Queen, Sisters of Mercy, Boney M…), a povorka je ponajbolji prijem građana imala na prilazima Cvjetnom trgu.

Izuzev informacije o jednom građaninu privedenom zbog vrijeđanja, nismo primijetili niti jedan incident tijekom jednosatne šetnje. Reklo bi se da je Zagreb po pitanju seksualnih sloboda postao tolerantan europski grad, ali da tome još uvijek nije baš tako, svjedočili su kordoni policajaca s obje strane povorke, u jasnom kontrastu sa šarenom simbolikom promičuće gomile. Doduše, policije je bilo upola manje nego u Splitu, zagrebačku paradu osiguravalo je njih 419.

’Odrasla sam u ovih 11 godina, a čini se da je odraslo i društvo’, komentirala je ugođaj sudionica parade koja je u istom prosvjedu sudjelovala i, kako se danas činilo, davne 2001. godine kada ju je s druge strane kordona pokušavala kamenovati, ispljuvati i jajima zasuti horda neonacista. ‘Danas nam ljudi mašu, a tada su nam salutirali 'sieg heil', prisjeća se jedna od sudionica parade.

No da godina 2001. u Hrvatskoj nije tako daleko (kao, nažalost, ni ’41. ili '45.), grubo je podsjetio lanjski Split Pride, pa su stoga organizatori zagrebačke parade u parku Zrinjevac, koji su prigodno prozvali ‘Parkom slobode’ (premda je bio ograđen i okružen interventnom policijom), poručili Splićanima: ‘Ove godine u Splitu je ponos pobijedio predrasude i nasilje.

Splitski pederi i lezbe dokazali su da ljubav pobjeđuje mržnju. Splite, svaka čast!’, na što je okupljenih nekoliko tisuća ljudi reagiralo euforičnim pljeskom.

Ovogodišnji Zagreb Pride okupio je i predstavio prvu grupu LGBT roditelja i roditeljica, koje organizatori pokušavaju okupiti i povezati sa sličnom udrugom u Sloveniji.

Jedan od vrhunaca priredbe bili su izbori za homofoba i homofrenda godine. U prvoj kategoriji očekivano uvjerljivo je slavio splitski gradonačelnik i tajkun Željko Kerum zbog svog 'uvjerenja da može spriječiti ustavnopravno utemeljeni skup' Split Pride.

Kerum je pozvan da dođe primiti svoju antinagradu, ali se nije pojavio, kao ni homofrend godine, splitski novinar i književnik Boris Dežulović.  Potonji je skupu u Zagrebu poslao vrlo duhovito pismo u kojem se ispričava što nije došao jer ‘kao deklarirani heteroseksualac sa svoja tri znojna, polugola i dlakava prijatelja na kauču čeka prijenose utakmica Europskog nogometnog prvenstva’ te se nada da su okupljeni 'dovoljno straight friendly da razumiju njihove potrebe'.

Među poznatijim Hrvatima danas su u povorci viđeni Predrag Matvejević, donedavna ministrica Mirela Holy, redatelj Igor Mirković, ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić i TV voditeljica Danijela Trbović. Nakon reda govornika na Zrinjevcu, događaj je zaključen koncertom zagrebačkog benda Mangroove.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još