'Jadrolinija u svom programu ima gradnju novih trajekata. Tijekom ovoga mjeseca raspisat ćemo natječaj za gradnju trajekata koji su namijenjeni za plovidbe na kraćim relacijama.

Hoće li oni ploviti na relaciji Komarna – Brijesta (Pelješac) i hoće li tako država umjesto gradnje koridora na taj način premostiti Neum ne znam, ali za to na terenu nema zapreka', kazao je Slavko Lončar, predsjednik Uprave Jadrolinije.

Prvi čovjek državnog brodara napominje kako bi Jadrolinija ušla odmah u gradnju četiriju trajekata, ali ako to ne bi bilo moguće išlo bi se na varijantu dva plus dva.

'Dva bi gradili odmah i ako je moguće da budu spremna za iduću sezonu. Radi se o trajektima namijenjenima za kraće relacije do 20 milja s kapacitetom 147 vozila i 600 putnika. Naša dosadašnja iskustva su pokazala da se cijena jednog takvog trajekta kreće između sedam i osam milijuna eura.

Kolika će biti u konačnici, znat će se nakon natječaja', napomenuo je Lončar i dodao da bi volio da trajekte rade domaća brodogradilišta.

Konzultant za pomorski promet dr. sc. Srećko Favro mišljenja je da je to jednino logično rješenje i normalan slijed za zemlju koja se na nalazi na stupnju gospodarskog razvoja na kojem se Hrvatska nalazi danas.

'S obzirom na standard i gospodarski razvoj kakav ima Hrvatska, trajekti su najbolje rješenje. Uostalom, tako su i Šveđani i Danci najprije premostili prepreku između Malmöa i Kopenhagena, a riječ je o neusporedivo bogatijim zemljama za kojima kasnimo dvadesetak godina.

Tamo su godinama plovili trajekti dok nije sagrađen Oresundski most. Postoje veći prioriteti u ovoj državi od mosta. Što se tiče uvjeta plovidbe, tamo ne bi trebalo biti problema.

Riječ je o kratkoj relaciji na kojoj nema jakih vjetrova i u usporedbi s relacijom  Prizna – Žigljen, ona je idealna', mišljenja je Favro.

Njegovo mišljenje dijeli i profesor na Prometnom fakultetu u Zagrebu Ivan Dadić koji kaže kako se za ideju s trajektima zalaže već desetak godina.

'Tri trajekta u vršnom opterećenju bi ispunila sve zadaće što se tiče prijevoza putnika. Pretpostavlja se da bi se tijekom sata u špici prebacivalo oko 500 vozila.

Riječ je o relaciji od svega nekoliko kilometra koja bi se odvijala na mjestu gdje je trebao biti građen most. Na taj način ne bi profitirao samo Pelješac već i Korčula, a Hrvatska bi premostila problem kojeg ima sa BiH.

Trajekti bi se po potrebi i smanjenom prometu mogli koristiti i za druge relacije poput Trpanj – Ploče. Most je preskupa opcija, s koridorom ste uvijek izloženi ucjenama iz BiH i trajekt je sada najbolje rješenje. Jednoga dana kada BiH bude u EU, moći će se graditi i autocesta', zaključio je Dadić.

197539,194345,194280,192981